Jučer smo mogli čuti jednog proizvođača čipsa koji 99 % proizvodnje izvozi činjenicu o kojoj smo mi podosta pisali. U Hrvatskoj nedostaje domaćeg kvalitetnog krumpira. Pa da se ne pisemo stare stvari na nove načine samo ćemo objaviti što je Valentina pisala u prolječe 2009. godine:

"Još nedavno smo bili moglo bi se reći “zemlja krumpira”. Sadio se krumpir diljem cijele zemlje od istoka, pa gotovo do juga. Pojedini su dijelovi zemlje bili poznati upravo po proizvodnji krumpira, tog povrća bez kojega mnogi nisu mogli ni zamisliti “pošten pravi” ručak. Proizvodnja krumpira je još 2002. godine iznosila 736.000 tona, a četiri godine kasnije pala je na ispod 200.000 tona i ta se količina proizvedenog krumpirara ne povećava. Danas se krumpir uzgaja na površini od 16.000 do 20.000 hektara. Smanjuju se i površine na kojima se sadi sjemenski krumpir, jer je i za njime potražnja sve manja.

Trenutačna proizvodnja zadovoljava domaće potrebe. Izvoz krumpira je gotovo zanemariv, a izvozi se uglavnom u zemlje okruženja i zasada je teško govoriti o njegovom mogućem povećanju. U zemlje EU zasada izvozimo samo razne grickalice proizvedene od krumpira kao što je čips i sl. i to bi bilo sve. Najveći proizvođači krumpira su u Međimurju i okolici Varaždina, a najveći su im kupci trgovački lanci. Pojedini trgovački lanci organiziraju i kooperantsku proizvodnju krumpira u Slavoniji, Međimurju i Istri. Takav način proizvodnje doveo je i pakiranje na višu razinu, ali i uveo standarde kojima se proizvođači moraju prilagođavati. Kupci očito postaju sve zahtjevniji, pa se zbog toga prelazi na sadnju novih sorti krumpira koje su prilagođene određenoj kulinarskoj namjeni. Uskoro u trgovinama možemo očekivati pakovanja krumpira sa oznakom krumpir za salatu, za pire, za prženje ili neku drugu namjenu.

Razlog kojim se može objasniti smanjenje potražnje za krumpirom nalazimo u sve većoj potrošnji riže i tjestenine koje se lakše i jednostavnije pripremaju. Stoga bi proizvođači trebali krenuti i u preradu krumpira, kao što je oguljeni krumpir, polukuhani ili dehidrirani pripremljeni za pire i slično što se već godinama može naći na policama trgovina u EU, ali i u nekim našim supermarketima.

Svojevremeno sam nešto pisala i o brendiranju. Korak do opstanka hrvatskih proizvođača krumpira je zasigurno i brendiranje. Dosada je stvorena samo jedna regionalna robna marka “Lički krumpir”. Nositelj tog projekta je Poljoprivredna zadruga Lovinac, a prema procjenama stručnjaka, takva proizvodnja ima perspektivu. Slična je inicijativa pokrenuta i u Međimurju no to je još uvijek u povojima.

Krumpir je jedini poljoprivredni proizvod koji možemo proizvesti u dovoljnim količinama za cijelu zemlju. Jedini problem koji nam preostaje za rješavanje nalazi se u potrebi za što bržom prilagodbom zahtjevima tržišta u pogledu prerade, jer se tu radi o velikim investicijama, ali one bi mogle otvoriti i mogućnost plasiranja tih proizvoda i na europsko tržište. Zbog toga što prije moramo odlučiti hoćemo li investirati ili ćemo taj dio ponude uvoziti. Vremena za razmišljanje je sve manje..."

Predstavljamo Vam tvrtku Kimar d.o.o. iz Zagreba, koja se kao generalni uvoznik i distributer Mobile oil maziva kao i maziva drugih marki kao što su Castrol, Lukoil, OMV, Lotos, Challoils, INA i Modriča, specijalizirala u svom području tijekom više od 20 godina poslovanja.

Kao neutralni distributer maziva različitih proizvođača za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju, Kimar d.o.o. svojim klijentima nudi optimalnu primjenu maziva uz smanjenje troškova održavanja.
Ujedno u paleti usluga tvrtke Kimar d.o.o. izdvaja se analiza uzoraka ulja, koja omogučuje bolje planiranje preventivnog održavanja, srednjih i generalnih popravaka, planiranje skladišta ulja i rezervnih djelova te realizaciju ugovorenih poslova u dogovorenim rokovima.

Svoju stručnost, proizašlu iz dugogodišnjeg iskustva, odlučili su predstaviti Vam na svojim novim web stranicama, a mi Vas ovim putem pozivamo da ih posjetite na adresi www.kimar.hr i uvjerite se zašto je baš Kimar d.o.o. vodeći distributer maziva za cijelu regiju.

 

Kako možete pretvoriti lošiju ekonomsku situaciju u vašu prednost pri prodaji? Uzmite bilo koje novine na kiosku i pronaći ćete priče o tome kako je loše stanje u ekonomiji. Cijene goriva rastu, inflacija probija sve plafone, cijene hrane skaču, vrijednost dionica pada, nezaposlenost raste, strah od otpuštanja viška radnika se provlači kroz vijesti i čini se kako je krah neminovan. Ne samo kod nas, već i u SAD, Europi, Aziji…i kako se onda prodavač treba postaviti u takvom negativnom poslovnom okruženju?

Za prodavača ovakva lavina loših ekonomskih vijesti može imati razorne psihološke posljedice. Nagriza naše samopouzdanje, povećava našu zabrinutost i tjeskobu, a može nas čak i uvjeriti da su naš trud i pokušaji u prodaji potpuno beznadni. Onaj uobičajen „ne” koji čujemo od naših kupaca više nije jednostavan „ne“, umjesto toga on je simbol toga kolikoje loša 
ekonomska situacija. Uvećavamo odbijanje od strane kupaca, izgubljene prodaje postaju indikatori koliko se poslovno okruženje promijenilo, a naš daljnji uspjeh (ili neuspjeh) u prodaji nije više pod našom kontrolom i u našim rukama. Kako se povećavaju negativne vijesti o stanju u ekonomiji, lokalnoj i svjetskoj, postajemo uvjereniji kako nije riječ o nama, već da je ekonomija ta koja uzrokuje pad naše prodaje i pad naših prihoda, te dovođenje naše budućnosti u pitanje. Negativne vijesti kreiraju negativne ishode. Svatko tko je jednom u karijeri osjetio podmuklu prirodu posvećivanja previše pažnje vijestima, zna kako kad smo bombardirani negativnim izvješćima skloni smo upiti ta izvješća u naše aktivnosti u prodaji. Negativne vijesti koje čitamo postaju negativne posljedice koje očekujemo, a u konačnici iskusimo negativne ishode naših aktivnosti. Vidimo naše uspjehe u prodaji kao rijetke iznimke, a naše neuspjehe kao novu normu, kao naše uobičajene rezultate.

Taj strašan negativizam nalazi svoj put do svih naših pokušaja prodaje. Naša potraga za novim kupcima se smanjuje – pitamo se koja je uopće i korist od traženja novih kupaca? Naše prezentacije i ponude postaju obrambene, cijena postaje centralni dio svake ponude, te ne pitamo više kupce za poslovnom suradnjom, već ih molimo na koljenima da kupe od nas. A opet s druge strane, postoje poduzeća i prodavači koja napreduju u lošijoj ekonomskoj situaciji. To su oni koji vide lošije ekonomsko stanje kao mogućnost rasta njihova poslovanja dok se s druge strane njihova konkurencija ukopava u rovove, nadajući se pukom preživljavanju u doba krize.

Pitanje je – kako možete pretvoriti lošije stanje u vašu prednost?

Evo pet stvari koje morate učiniti kako bi opstali u doba ekonomske krize.

Zadržite perspektivu
Ne dopustite biti uvučeni u negativne priče o stanju u ekonomiji. Čak i za vrijeme najveće ekonomske krize i velike depresije u SAD-u tridesetih godina prošlog stoljeća, postojala su poduzeća i ljudi koji su kupovali sve moguće vrste proizvoda i usluga.
Uvijek postoji kvalitetan kupac koji želi i treba vaše proizvode i usluge. Vaš je posao pronaći ih i povezati se s njima na način na koji će oni odgovoriti na vaše kucanje na njihova vrata.

Zadržite naviku potrage za novim kupcima
Većina prodavača će smanjiti svoje aktivnosti portage za novim kupcima kad je stanje ekonomije slabije. Njihov općenit osjećaj beskorisnosti toga može raditi vama u korist ukoliko zadržite ili čak povećate vašu razinu aktivnosti potrage za novim kupcima. Dalje, pošto će većina prodavača koristiti najneučinkovitije metode poput hladnih poziva i networkinga, upotrijebite metode portage za novim kupcima koje su prihvatljivije potencijalnim kupcima (poput preporuka), koje će vam dati priliku razlikovati se od gomile.

Fokusirajte se na rješavanje problema, a ne na cijenu
Većina vaše konkurencije će se fokusirati na cijenu, a ne na rješavanje spornih pitanja i problema. Iako se cijena uzima u obzir kod svih pregovora, kvalitetni kupci su zabrinutiji za rješavanje njihovih problema, te vrijednosti za njih, a ne samo za dobivanje najniže moguće cijene. Fokusirajte se na kupčeve potrebe, a ne na cijenu vaše konkurencije. Dok je vaš konkurent zaposlen pretvaranjem njihovih proizvoda i usluga u robu koja će se prodavati po najnižoj mogućoj cijeni, koncentrirajte se na razumijevanje korijena problema koje vaši kupci imaju i razvijte rješenje koje će kreirati vrijednost za vaše kupce.

Odnosi su ključ svega
Ljudska se priroda ne mijenja samo zato jer se mijenja ekonomija. I poduzeća i individualni potrošači kupuju od ljudi kojima vjeruju i koje poštuju. Zasigurno svi mi povremeno kupimo od ljudi s kojima nemamo nikakav odnos, čak ponekad kupimo od
nekog koga ne poštujemo ili mu ne vjerujemo, ali većina prodaje se kreira kroz odnose, a ne kroz cijenu, pritisak na kupca ili brzo pričanje. Ovo se ne mijenja niti u doba ekonomske krize. Ljudi će i dalje kupovati od ljudi kojima vjeruju i koje poštuju. Dok
vaša konkurencija gleda kako će brzo nešto prodati, nastavite razvijati dugoročne odnose, ne samo da će se isplatiti dugoročno, već će vam kreirati i kratkoročne prilike za prodajom.

Iskoristite priliku
Dok vaša konkurencija postaje zabrinutijom zbog sporije ekonomije i počne rezati troškove, uključujući i izdvajanja za marketing i programe koji generiraju nove kupce. Možda će početi rezati i druge troškove, pa i žrtvujući uslugu podrške prema postojećim
kupcima, kako bi i tako uštedjeli koju kunu. Iskoristite tu priliku koju vaša konkurencija stvara za vas. Uložite više u marketing i potragu za novim kupcima i napravite poseban korak i ciljajte na najbolje kupce vaše konkurencije. Dok se konkurencija povlači u bunkere, na vama je da postanete agresivniji u potrazi za novim poslovnim mogućnostima.

Zaključak:
Doba ekonomske krize može biti dobro vrijeme za širenje i rast vašeg poduzeća, radeći suprotno od vaše konkurencije. Dok oni režu marketinške troškove, dopuštajući sebi da postanu onesposobljeni zbog loših vijesti o stanju u ekonomiji, ukopavajući se u bunkere u nadi da će skrivanjem u rovovima preživjeti teška vremena, na vama je da iskoristite ekonomsko stanje u vašu korist. Možete eliminirati nepotrebne troškove, a s druge strane povećati ulaganje u marketing i potragu za novim kupcima. Prepoznat ćete kupce koji i dalje kupuju rješenja i kako kupuju temeljeno na odnosu, a ne na cijeni. Moći ćete iskoristiti neznanje vaše konkurencije, njihove strahove i pogreške, kako bi prodavali više.

www.alenmajer.com

Provjerite i ostala znanja koja vam Alen može prenjeti na naprednom treningu prodajnih vještina pripremljenom upravo na iskustvima, koja će vam pomoći da ostvarite prodajne ciljeve bez obzira na okolnosti poslovanja koja su danas aktualne...

Kako prodavati u recesiji 10. 06. Zagreb,  hotel Antunović više info na ... prodavatiurecesiji.alenmajer.com

Potaknuta zahtjevima svojih klijenata, Reta d.o.o. odlučila je proširiti asortiman proizvoda na keramičke pločice i opremu za kupaonice. U travnju se na već postojećoj lokaciji tvrtke otvorio novi izložbeno-prodajni salon, prilagođen ukusima i mogućnostima svakog klijenta.

 Možda će Vam se činiti blesavo ali ja sam odlučio, na današnji dan, kojim obilježavamo pravo na rad i sva druga prava koja svojimradom ostvarujemo, raditi. Danas ću radom obilježiti 1. svibnja. Možda neću ništa dokazati ali barem ću se osjećati čovjekomkoji svoje pravo i doista želi iskoristiti a ne da me koje kakvi sindikalno politički "radnici" iskorištavaju za svoje uskogrudne, malograđanske, "neradničke" političko-promotivne aktivnosti.

Toliko dugo se govori kriza, recesija, pad prometa, smanjenje proizvodnje da realno gledajući iste riječi više ne označavaju
opasnost za poslovanje već su jednostavan opis situacije u gospodarstvu. Opisi koji označavaju trenutni problem za masu poduzetnika. A što se radi kada postoji problem ? Nedavno sam pisao kako bi trebalo razmišljati sagledavajući problem a to se možda i najbolje očituje u ovoj situaciji. Ne postavljati sebi pitanje: Zašto ? Već pitati se: Kako ?

Danas nakon nekoliko tjedana priprema i organizacije konačno smo dovršili prvi dio posla oko jednog vjerujemo jako zanimljivog projekta. Naime često znamo pisati o važnim segmentima poslovanja, posebno o prodaji. Prije nekoliko godina imali smo i jednog autora koji je objavio nekoliko postova vezanih uz prodajne tehnike. Danas tog autora, trenera prodajnih vještina svrstavaju u među najutjecajnije ljudi u prodaji tijekom 2012 godine. Riječ je o Alenu Mayeru. Alen je naše gore list, koji je igrom sudbine prije desetak godina lijepu našu zamijenio za novi početka u Kanadi. Iako je i prije odlaska u Kanadu bio "odličan" prodavač, tek je radom za sebe i za najveće svjetske kompanije u Kanadi otkrio da je njegov put usmjeren u prenošenju znanja onima koji žele postati "odlični" prodavači...

Tako jutros uz kavu pročitah dio izjave stručnjaka u globalnoj financijskoj industriji, pa pomislih zašto to i ne bi bio naslov
ovog posta. Stručnjaka neću imenovati, dovoljno da kažem da riječ o vrlo inteligentnom čovjeku, školovanom na našem HR fakultetu te nekoliko daljnjih godina i izvan lijepe naše. Osim školovanja taj visoki IQ donio mu je znanje dovoljno veliko da složi modele predviđanja kretanja i određivanja trendova u financijskoj industriji, pa je jedan od onih kojeg se sluša kada su pitanju analize i predviđanja kretanja vrijednosti dionica ali što je možda daleko bitnije za moj post, sluša ga se kada se ulaže u velikoj
financijskoj kladionici na tržištu derivata i ostalih izvedenica koje su tijekom zadnjeg desetljeća i nešto više izmislili magovi
financijske industrije kako bi zadovoljili potrebe za rizikom velikih igrača, velikih uloga, velikih dobitaka i nažalost još
većih gubitaka.

Nema ni godina dana da je jedna druga priča bila glavna tema EU kada je u pitanju sjeme, njegova proizvodnja i zaštita. Danas sve više izgleda da će građani Unije biti gubitnici kao što su to građani SADa. Veliki su uspjeli "potaknuti" političare da zaborave na građane i njihovu djecu, te da se putem novog zakona osigura potpuna kontrola nad proizvodnjom i prodajom sjemena. Zar doista nikog ovo ne zabrinjava ?

Teran je vrsta grožđa, sorta koja je tijekom godina svoju kvalitetu postigla zahvaljujući blagoj Istarskoj klimi i zemlji koja sadrži baš sve što toj vrsti grožđa treba. Marljivo su brinule generacija Istarskih vinara o svojim čokotima i nektaru bogova koji iz njih dobivaju. Ali nažalost nikada nisu brinuli da je svijet selo, da se u selu dobre stvari uvijek kopiraju i da je jedini način zaštiti se,
službeno zaštiti ime svojeg proizvoda u našem slučaju vina "Teran". Eto i to su sada naučili na teži naćin.

Nekako sumirajući sve te priče o počecima velikih "projekata" ako malo bolje pročitamo, većinom isti nisu otkriveni, već su "samo jako dobro prodani". Dali od nekog od osnivača ili nekog njihovog prvog obožavatelja koji je svojim entuzijazmom i vjerom u projekt uspio ideju i goodwill koji je postojao prodati dalje pojedincima i skupinama željnim takove budućnosti. A što to znači nama na brdovitom Balkanu, punom vrhunskih projekta, osmišljenih pa i odrađenih od vrhunski nadarenih developera kako web projekata tako i sve brojnijih aplikacija za pametne telefone ?

Prošle su pune tri godine od kada smo objavili ovaj post. Najgore je od svega da i ono malo pomaka koji su se dogodli nisu išli u dobrom već u lošem smjeru. Jedno je sigruno još uvijek smo tu, još nismo nestali i još postoji način dobiti naizgled izgubljeni "rat". Možda je ovaj post koji ponavljamo danas aktualnije nego što je bio u ožujku 2010. godine.

Zadnjih dana nisam pisao ništa. Svaki dan se borim na dva fronta. Pokrećemo novi obiteljski projekt, pa mi to uzima svaki slobodan trenutak. Ali radeći na njemu, dobivam sve jasniju sliku stanja duha naše nacije. Da neko ne kaže da sam zaboravio susjede, e pa nisam ni njima nije bolje niti drugačije. Balkan je konačno došao na "Balkan". Možda još imamo neraščišćenih računa i otvorenih pitanja ali jedno nam je zajedničko, brodovi nam već dugo ne plove, uzimaju vodu a kaljužne pumpe nikada nisu ni počele raditi

Teško je za povjerovati što nam se sve događa. Beznađe se širi zemljom brzinom svjetlosti, a oni koji su dužni  poduzimati mjere za sređivanje stanja u zemlji pronalaze krivce u svima živima i umjesto da iznesu konkretne podatke i prozovu konkretne osobe oni to ne čine, pa onda izgleda da smo svi globalno krivi za nastalu situaciju, a to nije doista tako.