Dolazi vrijeme interakcionog dizajna (interaction design). Možda rečenica u kojoj bi se ponajbolje moglo opisati stanje današnjeg Weba. Flickr, Gmail i slične servise odlikuje raskošan interfejs (rich application interface design) pa realno već sada možemo govoriti da se radi o naprednim i bogatim Web aplikacijama. Možda ovdje i leži bitan zaključak aktuelne Ajaxirane smjene na Webu, koju različiti ljudi nazivaju raznim imenima, ali jedno je jasno—Web aplikacije koju su u osnovi bile zatvoreni servisi postali su Web mainstreem za najširu korisničku masu. Odavde i bitna smjena u poimanju interfejs dizajna, korištenje Web aplikacija zahtjeva primjenu behavior dizajna u kreiranju korisničkog doživljaja, odnosno interakcionog dizajna. U drugoj polovini 90-ih informaciona arhitektura, do tada skup vještina koje su se gotovo eksluzivno primjenljivale u organizaciji rada biblioteka i knjižara, je odigrala presudnu ulogu u organizaciji sadržaja na Webu i kreiranju onlajn doživljaja kupca. Usability je sa druge strane učinio Web mnogo jednostavnijim za korišćenje. Samim tim, prije masovne pojave Web aplikacija na mreži, nije ni bilo pretjerane potrebe za interakcionim dizajnom u doživljaju kupca. U današnjoj Web 2.0/Ajax paradigmi interakcija postaje vrlo bitan segment u doživljaju kupca i upravo je ovo poglavlje interfejs dizajna koje će se pisati u narednih nekoliko godina.

Preporučio bih vam da pročitate esej Dirka Knemayera koji me je inspirisao da napišem ovaj tekst, iako nemam toliko radikalno mišljenja kao Dirk sa aspekta novih vremena u kojima behavior (grubo prevedeno: ponašanje) i interakcija zauzimaju dominatno mjesto. Prosto govoreće, do sada je interekcija kao elemenat korisničkog interfejsa nije imala toliko važnu ulogu kao informacija i prezentacija, u godinama koje slijede, stvari će doći na svoje mjesto. Takođe pogledajte i tekst Luke Wroblewskog o Ajaxu i interfejs dizajnu.