Helsinki je od 16. ovog mjeseca domaćin Prvog svjetskog kongresa u trajanju od četiri dana na kojem će se okupiti stručnjaci medicine i srodnih znanosti. Tema će biti svinjaka gripa ili bolje rečeno virus gripe tipa A podgrupe H1N1, koji se prije nekoliko tjedana pojavio u Meksiku, a zatim se proširio i u druge zemlje svijeta. Što će u Helsinkiju zaključiti stručnjaci teško je sada reći, ali dosadašnji pokazatelji govore da nije sve tako crno kako je bilo prikazivano.
Virusi gripe inače se dijele na tri osnovne skupine, a to su A, B i C, a oni imaju i svoje podgrupe. Najznačajniji su virusi influence A od kojih oboljevaju ljudi, sisavci i ptice. Virusi tipa A mogu prelaziti s jedne na drugu vrstu što je bio slučaj s ptičjom gripom i sada sa svinjskom, a virus H1N1 je mutirao i počeo se prenositi s čovjeka na čovjeka. Smrtnih slučajeva nije bilo ni približno najavama, kao ni pojave pandemije, kao što je najavljivano i u slučaju ptičje gripe od koje je umrlo 257 oboljelih. Od obične gripa primjerice u SAD godišnje prosječno umre 36.000 ljudi. Izvikano kravlje ludilo uzelo je 214 života, ali je rezultiralo ogromnom materijalnom štetom. Hepatitis B godišnje uzima živote pola milijuna ljudi, a malarija od koje oboli 250 milijuna ljudi uzme oko 1 milijun života. Uglavnom, da ne nabrajam dalje, jer postoje i mnoge druge boleštine koje su daleko pogibeljnije za zdravlje i život ljudi, ali se svi ponašamo kao da one i ne postoje i one neprimjetno prolaze pokraj nas.
Meksiko je svakako pretrpio najveću štetu, ali ne samo u ljudskim životima nego i u ekonomiji koja se ionako teško nosi sa recesijom i krizom. Ostale su zemlje upravo zbog svoje ekonomske moći prošle daleko bolje. Utvrđeno je da virus H1N1 pogađa najviše kao i ostale gripe siromašna područja, gdje je zbog loših higijenskih uvjeta i prehrane otpornost ljudi slabija.
Uglavnom nastala je opća panika u gotovo svim zemljama svijeta. Počela su intenzivna istraživanja na pronalaženju adekvatnog cjepiva. Potrebno je naglasiti da su znanstveni, zdrastveni i epidemiološki sustavi u svijetu sposobni rješavati probleme poput ove meksičke i drugih vrsta influence.
Prodaja lijekova koji ublažavaju simptome i pomažu ukoliko se uzmu u roku od 48 sati od pojave simptoma, odmah nestala sa polica apoteka. Države su preko svojih ministarstava zdrastva naručile velike količine tog lijeka kako bi zaštitili svoje stanovništvo. Prodaja zaštitnih maski je porasla do neslućenih granica, a cijena im je porasla u pojedinim zemljama i 50 puta. Konačni zaključak dolazi sam po sebi, a to je da je farmaceutska industrija čitavom situacijom polučila enormnu zaradu.
Nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti nove bolesti koje će se pojavljivati, ali sigurno je, da je medijska prezentacija bila previše bazirana na senzacionalističkim naslovima i tekstovima, koji su svakim danom dizali sve veću paniku. Sva je to rezultiralo i jednim novim vidom kriminala. U tjedan dana po izbijanju meksičke gripe za koju doista nisu krive svinje i neznam se zašto je dobila to ime, na internetskim stranicama pojavili su se oglasi o prodaji lijekova protiv te gripe. Neupućeni i uspanićeni ljudi počeli su kupovati te lijekove kreditnim karticama, a to su iskoristili internetski kriminalci za krađu indentiteta, kreditnih kartica, te za širenje brojnih internetskih virusa pomoću kojih dolaze i do drugih podataka. Konačno se u cijelu priču morao uključiti i Interpol, koji je upozorio ljude, da kupnjom lijekova od “ljekarni” koje posluju samo preko interneta ne riskiraju samo novac nego i zdravlje.
Panika se na sreću pomalo stišava, virusom se bave osobe kompetentne za rješavanje situacije, ali ostaje gorak okus u ustima, jer je jedna tragedija iskorištena isključivo za zaradu. Znam da je teško bilo koga samo tako bez konkretnih dokaza okriviti, da je pontecirao paniku i izazivao strah, ali ostaje nepobitna činjenica, da je jedno zlo ponovo iskorišteno za stvaranje profita. |