Isaac “Biz” Stone jedan od suosnivača Twittera objavio je u svom blogu, da je jedna administrativna zaposlenica Twittera postala žrtvom hakera. Haker je upao u njen osobni e-mail, te skinuo informacije s računa za pristup Google Apps računu. Na tome su se računu nalazili razni Twitterovi dokumenti od ideja do financijskih podataka. Nakon toga blog site TechCrunch primio je 310 povjerljivih dokumenata od hakera koji sebe naziva Hacker Croll.

Hakeri su postaju sve kreativniji, pa su stručnjaci za sigurnost uočili porast ciljanih napada. Sve su češći napadi hakera na jednog do pet zaposlenika tvrtke, a motiv je ukrasti povjerljive informacije za osobni profit hakera. Meta napada najčešće su zaposlenici koji nisu na najvišim razinama, jer oni posjeduju podatke i imaju pristup informacijama korisnim za hakere. Najčešće se radi o raznim planovima, nacrtima i kupcima, pa su stoga sve češća meta zaposlenici koji rade s ugovorima, jer oni veoma dobro poznaju tržište i raspolažu potrebnim podacima o njemu.

Incident s Twitterom rezultirao je i raspravom o kvaliteti Gooleove sigurnosti, ali Biz Stone ih je oslobodio odgovornosti napisavši u blogu:”Ovaj napad nije imao veze s ranjivošću Google Appsa koji nastavljamo koristiti.” Stone je istovremeno naglasio potrebu pažljivijeg biranja lozinki. Osobno mi je poznato da Google intenzivno radi na zaštiti podataka i pohranjenih sadržaja svojih korisnika.

Činjenica je da najbolje lozinke imaju više od 8 ili 9 alfanumeričkih znakova odnosno slova i brojaka. Moram proznati da sam i sama izazvala čuđenje jedne kolegice kada je primjetila da koristim lozinku od 10 znakova, jer izgleda da mnogi korisnici interneta vole što kraće i lakše pamtljive lozinke. Problem je u tome što se ne koriste dobre lozinke, a osim toga koriste se iste za niz raznih aplikacija.

Ovaj incident u Twitteru ukazao je na neke probleme vezane za novu generaciju računala, cloud computing ili smještanje niza aplikacija na udaljene servere, što se kolokvijalno naziva smještanjem u oblak umjesto na osobna računala. Stoga se mogu slušati sve češći pozivi za primjenom što boljih sigurnosnih mehanizama kojima bi se zaštitili pohranjeni sadržaji.

Kompanije bi sigurno trebale voditi računa o informacijama koje stavljaju u oblak, a neke je aplikacije bolje stavljati iza firewalla. Dio privlačnosti cloud computinga je u tome, da korisnici ne moraju shvatiti detalje tehnologije koju koriste. To je dobro za korisnike, ali je opasno za poslovnu zajednicu. Ideja cloud computinga dobiva sve veći zamah, ali ako se ne poduzmu mjere odgovarajuće zaštite problema s hakerima moglo bi biti sve više.