Iako se naše političke strukture svim silama trude prikazati veliki optimizam vezano za poboljšanje gospodarske situacije u zemlji, izgleda da im je trud uzaludan. Poslovni ljudi koji svakodnevno žive realan poslovni život posve su drugačijeg mišljenja. Suočeni sa problemima koji ih svakodnevno pritišću nimalo ne zrače optimizmom. Ekonomska perspektiva koja im donosi mogućnost smanjenja broja radnika, kašnjenje naplate, tekuća nelikvidnost i svi ostali problemi svrstavaju ih u najpesimističnije poslovne ljude u šest zemalja Srednje Europe.

Rezultati su to istraživanja konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte provedeno u šest zemalja Srednje Europe. Istraživanje pod nazivom “Pokazatelj stavova u poslovnom sektoru” više je nego zabrinjavajuće, jer naši poslovni ljudi u ovom momentu nimalo ne zrače oprtimizmom. Iako je trećina naših ispitanika svoju financijsku situaciju ocijenila pozitivnom, daleko zaostajemo za Poljacima gdje tako misli 76 posto ispitanika.

Podaci istraživanja pokazuju, da čak 58,6 posto vodećih ljudi u našim tvrtkama strahuje zbog sve većeg kašnjenja u plaćanju. Ističu, da se kašnjenje u naplati znatno pogoršalo u posljednjih godinu dana. Zabrinutost je vezana i za daljnji pad izvoza, ali i značajno smanjenje stranih ulaganja.

Dok u ostalim zemljama 45 posto poslovnih ljudi očekuje porast prihoda u sljedećih godinu dana, kod nas tako misli samo 31 posto. Možda je ohrabrujuće što naši gospodarstvenici zrače velikim optimizmom vezano za lansiranje novih proizvoda na tržište i to sa 60,7 posto. Mišljenje je analitičara, da je uzrok tome potreba za novim proizvodima u našoj relativno mladoj tržišnoj ekonomiji.

Najveću zabrinutost ili iznadprosječni pesimizam hrvatski poslovni ljudi pokazuju u vezi broja zaposlenika u narednih godinu dana. Njih 55 posto strahuje, da će taj broj morati smanjiti, a samo 10 posto predviđa povećanje broja zaposlenih. Veliku zabrinutost naši gospodarstvenici pokazuju i vezano za potrošnju kapitalnih dobara u sljedećih 12 mjeseci. 44,8 posto smatra, da će izdatke za opremu, IT sustave, poslovne prostore i druge slične izdatke morati smanjiti.

Možda je ipak najviše zabrinjavajuće što su izgubili hrabrost za upuštanjem u nove poslovne poduhvate, a to sigurno nikako nije pozitivan trend, jer nam doista treba novih projekata koji će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta. Na eventualno preuzimanje druge tvrtke odvažili bi se svega 17 posto ispitanika. Sagledavajući ekonomsku situaciju u zemlji, ali i šire ovi podaci baš i ne iznenađuju, ali sigurno otvaraju niz pitanja na koja bi trebalo dati odgovore. Vjerovatno je naivno očekivati da to učine oni koji danas kroje uvjete poslovanja bez imalo vizije, a usudila bih se reći i iskrenog interesa.