Posustaje li doista globalna ekonomska kriza pitanje je koje u posljednje vrijeme traži odgovor. Prema nekim pokazateljima, ali i procjenama izgleda kako su ocjene o izlasku iz krize bile malo preuranjene. Govore nam to podaci koje možemo svakodnevno slušati ili čitati u medijima. SAD koje su prve najavile izlazak iz krize ponovo zahvaćaju neki njezini oblici. Pad prodaje nekretnina, ali i ostalih proizvoda unatoč raznim poticajima opet je aktualan. Ne oporavlja se ni tržište rada. Nezaposlenost se povećava što pokazuju službeni podaci. Silikonska dolina inače jedno od veoma gospodarski aktivnih područja SAD-a po posljednjim podacima bilježi rast nezaposlenosti od 12,5 posto, a očekivanja su upravo zbog velikih ulaganja na tom području bila sasvim suprotna.

Europa se također nije u stanju pohvaliti većim uspjesima na tom planu. Problemi se naprosto multipliciraju. EU je prema očekivanjima nekih zemalja trebala pomoći najugroženijim članicama, ali i to nije jednostavno riješiti, jer gotovo nema članice koja se i sama nije našla u problemima. Velika Britanija bilježi nevjerojatno visok proračunski deficit koji iznosi 12,5 posto BDP-a, ali njihov premijer smatra da to ne predstavlja nikakav problem. Da li je doista tako pokazati će budućnost. Grčka je u problemima i mora pribjegavati nepopularnim mjerama koje kao i kod nas ne nailaze na odobravanje građana. Nezaposlenost je rak-rana u cijeloj Europi unatoč činjenici, da mnoge djelatnosti trpe nedostatak radne snage, ali nema novaca za zapošljavanje novih radnika. Mora se priznati, da su sve zemlje EU poduzele razne poticajne mjere za što lakše prevladavanje krize, ali unatoč tome oporavak ide daleko sporije nego što se očekivalo.

Izgleda da ni zemlje dalekog istoka nisu u potpunosti uspjele proći neokrznute. Istina je, da recimo Kina ima i dalje visoku stopu BDP-a, ali počelo je smanjivanje izvoza, a teško je vjerovati, da se taj trend neće nastaviti. Ne pomaže ni držanje pod kontrolom domaće valute koja pogoduje izvozu, a protiv koje sve više nezadovoljstva izražavaju SAD i Europa. Problem bi mogao biti i sve veća kontrola proizvoda koji dolaze iz te zemlje zbog sve češćih afera vezanih za njihovu zdrastvenu ispravnost. Indija se razvija gotovo nevjerojatno brzo, ali to je zemlja veoma velikih socijalnih razlika, pa je o njoj u ovom kontekstu globalne krize teško raspravljati. Jedinstvenog recepta za izlazak iz ove krize pokazalo se nema, pa zemljama preostaje, da svaka pronađe svoj put kojim će što brže riješiti svoju gospodarsku situaciju, a to prema domaćim iskustvima nije nimalo lako.