Duže vrijeme traje nesmiljena utrka za štednjom stanovništva i depozite pravnih osoba na hrvatskom bankarskom tržištu. Građani su obasuti ponudama domaćih banaka, koje se naprosto natjeću koja će ponuditi više kamate na oročenu štednju. Novine i internetski portali puni su objava banaka o svim pogodnostima koje nude. Kamatne se stope penju i na više od sedam posto za razliku od prošle godine kada su se kretale između tri i pet posto, a na oročenja od tri godine rijetko su prelazile pet ili šest posto. Ovakva situacija automatski poskupljuje i kredite kako građana tako i gospodarstva. Svakako je zanimljiva činjenica, da za razliku od nas u većini zemalja EU kamatne stope padaju.
Poznato je da javnosti nisu dostupni podaci o ponudama banaka najvećim igračima, a to su oni koji zbog visine štednih uloga kamatnu stopu dogovaraju. Bankari i članovi uprava tvrtki uglavnom kamatu dogovaraju izravnom komunikacijom, a visina kamate ovisi uglavnom o visini uloženih sredstava.
Upućeni u kretanje kamata znaju da ZIBOR, koji je jedinstvena kamatna stopa na hrvatskom međubankarskom tržištu na depozite od 3, 6 ili12 mjeseci već duže vrijeme prelazi devet posto, a nerjetko je i iznad dvoznamenkastih brojaka. ZIBOR se dobiva pomoću izračuna prosječnih kamatnih stopa 8 najvećih hrvatskih banaka i to svakog dana, a objavljuje se u 11 sati.
Vjerovatno štediše ovakvo stanje kamata raduje, ali što je sa gospodarstvom? Da li je ono u mogućnosti izdržati kreditna opterećenja, jer za dobivene kredite kamate iznose između 13 i 14 posto. Danas se kratkoroćne pozamnice za likvidnost i obrtna sredstva nemogu naći sa kamatom manjom od 11,5 posto. Situacija za gospodarstvo svakim je danom sve teža, a uzrokovana je sve težom naplatom i unutrašnjom nelikvidnošću, ali postavlja se pitanje zašto takav agresivan nastup banaka. Postoje samo dva moguća odgovora ili neka banka ima problema sa likvidnošću, pa plaća veću kamatu na depozite nego što naplaćuje cijenu kredita, jer i toga ima, a druga je mogućnost pokušaj narušavanja tržišne utakmice, a svojom veličinom banka taj gubitak po tim poslovima nadoknađuje iz drugih prihoda koje ostvaruje.
Kako god bilo potrebno se prisjetiti nekih prošlih vremena i nastojati spriječiti, da se ponove posljedice koje smo već jednom što se tiče bankarskog sektora veoma skupo platili. Iako su banke u proteklih nekoliko godina zaradile i ostvarile veoma velike profite, situacija u gospodarstvu kao da ih uopće ne zanima. Možda bi se i one trebale zapitati, a što će biti sutra kada presahne zbog ekonomske situacije priljev sredstava građana koja danas još uvijek imaju na računima, a da i ne govorimo o situaciji koja bi se mogla dogoditi, a to je nemogućnost vraćanja kredita od strane građana, ali i gospodarstva. |