Unatrag nekoliko godina zavladala je prava epidemija podizanja gotovinskih kredita zbog kupnje povlaštenih dionica na koje su imali pravo kupnje građani Hrvatske. Radilo se uglavnom o dionicama HT-a i INE i svi su razmišljali kako su njihove odluke veoma dobre. Vladao je nevjerojatan financijski optimizam. Bilo je to vrijeme kada nitko nije ni sanjao o krizi i recesiji, a kamoli o eventualnim financijskim problemima. Preko noći mnogi su željeli postati igrači na burzi, pa se ponovila situacija od prije nekoliko godina kada su mnogi željeli otvoriti brokerske urede, jer je poslovanje vrijednosnim papirima moguće obavljati samo preko banaka i brokerskih kuća. Gospodarska situacija i interes građana za ulaganjima poticala je i omogućavala realizaciju njihovih ambicija.

Samo nekoliko dana nakon kupnje dionica mnogi su uvidjeli svoje pogreške, jer su njihove dionice nakon euforijom napuhane cijene odjednom gubile na vrijednosti, a krediti su normalno bili opterećeni pripadajućim kamatama, pa su gubici bili vidljivi. Nije to nikakva novost u svijetu financija. Slična se situacija događala u SAD uoči velike depresije. Ljudi su sva svoja sredstva ulagali u dionice i fondove u želji za brzom zaradom. Trgovali su oni koji su poznavali zakonitosti tog tržišta, ali i oni koji su se poveli za željom da što prije ostvare određeni profit, ali iznenada kao i sada kriza kao da je izronila iz dubine i nesmiljeno pokosila sva tržišta. Propadali su veliki i mali. Oni koji su znali za rizike, ali i oni koji o njima nisu imali pojma. Kriza je neumoljivo uništila egzistenciju miliona ljudi.

Danas svakim danom slušamo o sve slabijem prometu na našoj burzi, ali i o sve većim smanjenjima vrijednosti dionica posljednjih godinu dana. Slična je situacija i sa bankarskim fondovima koji su također nakon snažnog uzleta doživjeli još snažniji pad, a krediti za one koji su ih podigli zbog kupnje vrijednosnica moraju se vraćati. Nisu samo gubitnici vlasnici dionica, gubitnici su i tvrtke koje su izložene burzovnom tržištu, ali zbog recesije i nedostatka poslova svakim danom ulaze u sve veće poslovne probleme. Danas je lako biti pametan i tvrditi kako su potezi onih koji su željeli trgovati na burzi bili loša odluka, ali ipak ne bi trebali zaboraviti kako se u to vrijeme kriza uopće nije ni spominjala. Dapače mnogi su tvrdili kako za takvo nešto nema osnove, jer nema zime za našu ekonomsku i financijsku stabilnost. Svjesno ili ne ipak su utjecali na javno mišljenje građana i potaknuli ih na riskantne poteze. I što na kraju reći? Možda je najbolja solucija za sve koji to mogu čekati oporavak vrijednosnica, a za one koji su ih na vrijeme uspjeli prodati i tako barem umanjili štetu opomena je to kako uvijek treba znati kako postupati sa novcem. Iznenadna gospodarska kriza nakon niza godina blagostanja u razvijenim zemljama ponovo je potopila mnoge nade, ali i upropastila egzistenciju milijunima ljudi u gotovo cijelom svijetu.