Proljetno zasjedanje Svjetske banke i MMF-a dočekano je u Hrvatskoj sa različitim stavovima. Glasine o tome kako će ministar financija ugovoriti nova zaduženja tj. podići nove kredite izazvala su negodovanje javnosti. Demantiji ministra i objašnjenje kako su on i zamjenik guvernera HNB-a otišli na redovno zasjedanje kao i svake godine za širu javnost koja vjeruje medijskim izvještajima nije bilo previše uvjerljivo, ali izgleda da ovaj put zabrinutost od novih zaduživanja bila bezrazložna.

Naši su predstavnici na zasjedanju iznijeli plan poticanja i oporavka gospodarstva koji ovih dana izaziva različita mišljenja u zemlji. Plan je na ovom forumu dobro prihvaćen i ocijenjen je kao dobar početak, ali uz napomenu kako je potrebno što hitnije preći na njegovu realizaciju. Prema mišljenju Svjetske banke Hrvatska mora djelovati odlučno i brzo, pa može očekivati i pomoć Svjetske banke koja je i lani iznosila 500 milijuna dolara ili tri puta više nego što je bilo predviđeno. Iznesen je i stav kako Hrvatska mora smanjiti deficit na 3 do 3,5 posto i gospodarski rast podići na 4,5 posto. Hrvatski dug i prema njihovom mišljenju više ne smije rasti, jer je gotovo dostigao BDP, a to je siguran znak za uzbunu.

Stav i ocjena Svjetske banke naišla je na odobravanje nekih domaćih ekonomista, jer i oni imaju slične stavove. Sada sve ovisi o provedbi plana i privatnom sektoru koji bi se morao ubrzano oporavljati i otvarati nova radna mjesta i time utjecati na brže smanjivanje deficita. Prema njihovom mišljenju gospodarski rast od 4,5 posto i nije nemoguće ostvariti uz određene pretpostavke, a one znače stvaranje povoljne klime za privlačenje investitora i novih investicija, ali to su uvjeti koje mora stvoriti vlada. Slična mišljenja mogla su se čuti i od nekih oporbenih ekonomskih stručnjaka.

Iako je i kod nas bilo onih koji su našu financijsku situaciju počeli uspoređivati sa ono u kojoj se nalazi Grčka u Svjetskoj banci ne misle tako. Prema njihovom mišljenju Hrvatska ima posve drugačiju strukturu duga od Grčke, ali upozorili su i na to kako treba voditi računa o potezima koji će se vući ubuduće na planu fiskalne politike. Dakle imamo mogućnosti prevladavanja krize, ali je pri tome potrebno voditi računa o svakom potezu koji bi mogao zaustaviti vrlo umjereni oporavak gospodarstva koji oni vide uz napomenu, da se ne smije zaboraviti kako je stanje i dalje teško. Vjerojatno je za nas dobra vijest, da prema procjenama Svjetske banke i MMF-a dolazi do oporavka svjetske ekonomije, jer on nagovješćuje kraj recesije i globalne krize, a to bi moglo značiti otvaranje mogućnosti za nova ulaganja u našu zemlju, ali i dobru turističku sezonu o kojoj mnogo toga ovisi.