Međunarodni monetarni fond smatra da je potrebno i u Europi provesti stres testove u bankama kako je to provedeno u SAD. Committee of European Banking Supervisors (CEBS) ideju je odmah podržao, ali je izašao sa vlastitom analizom i prijedlogom, da se sakupe svi podaci po državama i obrade na jednom mjestu. Europski bi test proveo CEBS na temelju mandata Ekonomskog i financijskog odbora EU. Potrebno je utvrditi koliko je visokointegrirani europski bankarski sustav otporan na najteže šokove, a stres testovi u obzir uzimaju najgorje moguće scenarije smatra CEBS.

Američki stres test koji je učinjen za 19 banaka bio je javan zbog vraćanja povjerenja u tamošnje novčarske institucije. Europski bi stres test bio tajan i njegov bi rezultat bio dostupan samo užem krugu. Rezultati bi bili prezentirani na sjednici Eurofina, Vijeća ministara financija 27 članica EU, ali bi bio dostupan i vladama i nadležnim ministarstvima.

EK nije se previše oduševila ovom idejom. Smatraju da su ti testovi već provedeni i to na državnoj razini, jer su to pitanja nacionalnih politika. Testovi su sustavno provođeni u slučajevima koji su to zahtjevali, tvrde u EK uz napomenu, da se stabilizacija banaka mora provoditi u dva koraka.
-Prvi je korak inicijalna procjena težine situacije i iznos novca koji je potrebno injektirati u banku.
-Drugi je korak precizno izračunavanje potrebnog iznosa i troškova koji idu s time, a za što bržu normalizaciju bilance banaka.

Dosada je ta vrsta testa provedena za svaku banku u EU koja se našla u problemima i kojoj je trebala vanjska pomoć. Francuska je provela stres testove i sustavno ih provodi u svojim bankama, ali rezultati testova će i dalje biti tajna za javnost. Njemački ministar financija tvrdi, da je stres test 19 američkih banaka bio bespotreban i beskoristan, jer su neke brojke poboljšanje.

Teško je tvrditi što je bolje ili ne, ali sigurno je da je bankarski sustav potrebno držati pod kontrolom, da se ne izgubi povjerenje komitenata. EU je do sada dokapitalizirala banke u problemima sa 270 milijardi eura, a osigurala je i garancije u iznosu od 3,2 bilijuna eura.

Svaka rasprava o bankama uvijek izaziva pažnju javnosti i zbog toga je potrebno veoma oprezno baratati podacima i postojećim informacijama. Iskustvo nas je naučilo da i najmanje pogreške u neopreznom informiranju mogu dovesti do velikih posljedica koje u konačnici plaćaju građani i gospodarstvo.