Prije nekoliko godina bilo je to gotovo nezamislivo, ali danas je to realnost. Pristup internetu prema mišljenju četvero od pet ljudi smatra osnovnim ljudskim pravima. Internet je svrstan u kategoriju osnovne infrastrukture potrebne za normalan život, a to su sve današnje blagodati u kojima uživaju građani mnogih zemalja. Takav stav već su službeno zauzele Finska i Estonija, a snažnu podršku tom projektu pružaju i razna međunarodna tijela, posebno UN. Anketa provedena prema zahtjevu BBC-a na uzorku većem od 27.000 ljudi u 26 zemalja svijeta pruža snažnu potporu prevladavanju tog digitalnog jaza koji sada vlada u svijetu.

Pravo na komunikaciju ne bi nitko smio ignorirati, jer internet je u velikoj mjeri imao i dosada snažan utjecaj na prosvjetljivanje ljudi u svakom aspektu života. Realno gledajući njegov je doprinos u tom smislu daleko veći nego što je bio utjecaj ijednog medija prije njega. Društvo znanja gotovo da danas nije u stanju opstati bez interneta i svima treba pružiti mogućnost, da imaju pristup internetu i mogućnost sudjelovanja u tom društvu.

Mišljenja o učestvovanju vlada i vlasti u nadzoru nad internetom razlikuje se od zemlje do zemlje, ali prevladava stav da vlade trebaju učestvovati u razvoju digitalne tehnologije. Možda razlog leži u težnji korisnika, da širokopojasni internet treba postati dio prava, a to je moguće uglavnom samo uz pomoć države. Naravno, odluka EU kojom se određuju potrebne mjere koje države trebaju poduzeti kako bi omogućile građanima pristup i korištenje interneta imala je vjerojatno značajan utjecaj na učesnike ankete. Sve su ovo razlozi koji potvrđuju tvrdnje, da će želje građana koji će zahtijevati pristup mreži postati sve veći problem mnogim zemljama. Posebno će biti problematičan razvoj mreže u ruralnim područjima u koja će tržište iz čisto ekonomskih razloga nerado ići, ali u konačnici i za taj će se problem morati pronaći rješenje.