Prije otprilike dva mjeseca zavladala je prava euforija u medijima nakon saopćenja nekoliko banaka kako snižavaju kamate na stambene kredite. Najavljena je i prodaja određenog broja stanova, koje će prodavati u suradnji sa svojim komitentima, građevinskim tvrtkama. Očekivanja o navali kupaca na te stanove ubrzo su pala u vodu. Danas se taj projekt gotovo i ne spominje, a malo tko vjeruje da će se nešto u ovoj situaciji promjeniti.

Nema tome više od četiri godine kada je započela prava epidemija stambene izgradnje. Pojavio se manjak stanova na tržištu, a to je rezultiralo pojavom novih građevinskih tvrtki koje su počele graditi stanove. Krediti su se dobivali relativno povoljno i svi su računali na brzu zaradu. Kriza i recesija nikome nije padala na pamet, ali sada se stanovi nemogu prodati.

Razlog ovakvom razvoju situacije nije teško pronaći. Stanove su najčešće kupovali zaposleni u državnim i javnim poduzećima i velikim tvrtkama, jer su oni zbog svojih redovnih primanja bili i najpouzdaniji komitenti banaka. Danas se situacija promjenila. Ekonomska situacija pogodila je sve kategorije stanovništva. Činjenica da nitko nemože sa sigurnošću prognozirati koliko će dugo trajati recesija navodi građane, da dobro razmisle prije nego što donesu odluku o nekom većem zaduživanju, a banke pomalo dižu kamate i na već postojeće kredite.

Stotine završenih stanova se ne prodaju, jer građevinari ne žele spuštati cijenu i tako umanjiti svoju dobit i evo imamo situaciju u kojoj su svi na gubitku. Sve se češće govori o iznajmljivanju tih stanova uz mogućnost da se naknadno mogu otkupiti, ali po svemu sudeći ni za ovu soluciju nema većeg interesa.

Poznato je da su kod nas stanovi mnogo skuplji nego u nekim drugim većim gradovima u Europi, ali izgleda da ni to ne zabrinjava građevinare, premda je financiranje stanogradnje gotovo zaustavljeno. Banke daju investitorima kredite za tu namjenu najdulje na 24 mjeseca, a to je sigurno nepovoljno, jer nema garancije da će stanovi u tom roku biti i prodani. Što se tiče stranog tržišta kapitala kredite je gotovo nemoguće dobiti.

Slična je situacija i sa realizacijom izgradnje nekih kapitalnih građevinskih projekata. Mnogi od njih došli su u pitanje upravo zbog nedostatka kapitala. Za eventualno dobivanje kredita u inozenstvu traži se osiguranje tj. garancije na rok od pet do sedam godina. U Hrvatskoj takvo jamstvo može dati samo Hrvatska banka za obnovu i razvoj, ali su i njene mogućnosti ograničene.

Građevinarstvo zapošljava oko 150.000 radnika i zbog toga bi se ovom problemu trebalo posvetiti više pažnje. Teško je reći kako pronaći način za efikasno rješavanje ovih problema, ali samo jedno je sigurno da su investitori svakim danom sve nesolventniji.

Građevinske tvrtke koje raspolažu velikim brojem završenih stanova morati će napraviti prvi korak. Potrebno je da pod hitno preispitaju cijene stanova, koji su im sada mrtvi kapital, te da ih nastoje prodati pod povoljnijim uvjetima. To je jedini način da dođu do uloženog kapitala, ali i do zarade. Vjerovatno će zaraditi manje, ali i to je više nego ništa.