Danas sam imao prilike sudjelovati na okruglom stolu s gosp. Terry Miller-om koji je direktor Centra za međunarodnu trgovinu i ekonomiju Heritage fondacije (CITE. Okrugli stol organiziran je na Nacionalovoj Visokoj novinarskoj školi (link) i gosp.Terry Miller je odgovarao na pitanja 20ak studenata. Bilo je zanimljivo čuti njegova mišljenja o aktualnoj globalnoj ekonomskoj situaciji, stajališta o intervencijama država u ekonomiju kao i o nekim temama o kojima se inače niti ne trudimo razmišljati. Ja ću ovdje prenijeti neka njegova mišljenja onako kako sam ih zapamtio (možda bih trebao nabaviti mobitel koji može snimati zvuk :)). O većini tih stvari postoje širok spektar razmišljanja i vjerojatno nijedno nije apsolutno točno, ali su njegova bar zanimljiva i zanimljivo argumentirana.

Prva stvar po kojoj je Heritage fondacija poznata je Indeks ekonomskih sloboda koji prati 10 specifičnih sloboda (sloboda trgovine, posla, investiranja, prava vlasništva…) u 183 zemlje svijeta i na osnovu određenih pravila određuje poredak zemalja i stanje ekonomskih sloboda u njima. O indeksu se kod nas piše već godinama jer uvijek ispadamo uglavnom neslobodna zemlja i nalazimo se u društvu zemalja među koje nebismo trebali i željeli pripadati. Ovogodišnji (aktualni) poredak se nalazi na adresi http://www.heritage.org/index/Ranking.aspx i zanimljivo ga je pogledati. Zanimljivo je primijetiti da su ispred Hrvatske i Albanija i Srbija pa i Uganda :) a detaljnije proučavanje ostavljam zainteresiranima.

Jedna od prvih tema o kojoj se poveo razgovor, prirodno, bio je baš spomenuti Indeks i ono što je gosp. Miller istakao je da se u zemljama koje su na ljestvici ostvarivale rast i bolje pozicije kroz vrijeme se smanjivao broj siromašnih (po nekim drugim indeksima Ujedinjenih naroda koji to prate) te on zastupa stav da uz mala poboljšanja Hrvatska ima šanse ostvariti daleko bolje rezultate te postati regionalni lider u kratkom periodu samo ako bude postojala volja za to. Ono što on misli u dilemi kokoš/jaje tj. da li je stupanj razvoja demokracije ključan za razvoj ekonomskih sloboda ili obratno, on misli da će se povećanjem ekonomskih sloboda razvijati demokracija, da će ljudi živjeti bolje, ostvarivati veće prihode i biti zadovoljniji svojim životom. Ističe i da je posjetio dosta siromašnih afričkih zemalja koje se na listi nalaze oko Hrvatske i da mu nije jasno da nas muče isti problemi kao i njih koji u nekom drugom (infrastrukturnom i obrazovnom) dijelu priče zaostaju stoljećima za nama i da mu je zbog toga žao. Uistinu kad čovjek pogleda bilo kakve reportaže iz takvih zemalja zapita se da li je stvarno moguće da nas muče isti problemi poput korupcije, prevelike birokracije, prevelike potrošnje države, problemi s privatnim vlasništvom i slično :(

Kad smo se maknuli od tih tema, došli smo i do nezaobilazne teme gospodarske krize u SADu i ostatku svijeta, državnoj pomoći bankama i industrijama u propadanju, kampanji kupujmo američko i sl. Ovako radikalne i iskrene stavove teško je čuti, ali sastoje se u tome da SAD nije trebala pomagati bankama, da je trebala pustiti da propadne još koja banka koja nije sposobna opstati na tržištu, da bi trebalo i GM i ostale iz autoindustrije pustiti u bankrot i restrukturirati. Ideja je da se kapital koji je sada vezan u tim industrijama može iskoristiti u djelatnostima koje mogu biti konkurentnije, i da sve što je nekonkurentno treba propadati jer je to neki prirodni slijed događaja, svijet je mjesto gdje samo oni koji su konkurentni trebaju ostati i da se sa ovom državnom pomoći samo potiče stagnacija tih tvrtki. Ujedno, priznaje da su Ameri izazvali krizu prethodnim miješanjem države u poslovanje (davanjem niskih kamata i poticanjem prekomjernog kreditiranja) i ispričava se svima što moraju trpiti posljedice :) Smatra i da su sve ostale zemlje gdje vlade interveniraju u ekonomiju dajući potpore gospodarstvu dugoročno potencijalno opasne i teško je sagledati što se može desiti radi toga. Isto tako misli da su kampanje kupujmo domaće i uvođenje bilo kakvih trgovinskih ograničenja dugoročno opasne i krive. O tome postoji i zanimljiv članak ovdje. Tvrdi da je jedini način efikasnog funkcioniranja tržišta dostupnost svih proizvoda i povećanje izbora za kupce te da će time forsirati povećanje konkurentnosti proizvođača. Navodi da je, suprotno uvriježenom mišljenju da se 50% poslova koje se inače godišnje izgubi u SADu uzrokovano uvozom, taj postotak u stvari samo 3% prema njihovim istraživanjima.

Neka od drugih zanimljivih stajališta su da se država nebi trebala baviti biznisom poput medija i da bi sve medije koje drži trebala privatizirati i na taj način potaknuti i razvoj demokracije i slobodu protoka informacija kao i jednakost u medijima za sve. Čak misli da bi i BBC trebalo privatizirati a ne samo HRT i ostalo kod nas :) Država bi se trebala baviti javnim uslugama kojima se privatnici ne mogu baviti a da ostalo treba prepustiti u privatne ruke.

Potegla se naravno i tema ulaska Hrvatske u EU. Njegovo mišljenje o EU je duhovito: EU je fantastičan eksperiment koji je još uvijek work in progress ali ostatak priče je po meni ispravan i realan. Smatra da EU nije nikakav čarobni štapić koji će na bilo koji način riješiti naše probleme ili nam pomoći, nego je EU visoko konkurentno tržište za koje se prvo moramo dobro pripremiti i da kad se dobro budemo pripremili za nastup na takvom tržištu možemo odlučivati o ulasku inače će nam u EU biti samo još lošije jer nećemo biti dovoljno konkurentni i spremni. Prijedlog je da se trudimo što više poboljšati u svim poljima, napravimo smjenu generacija i onda vidimo kud u stvari želimo ići. Mislim da je ovo najvredniji savjet i da je uistinu realan te da nemamo razloga imati EU kao cilj samo radi ulaska u EU nego da to trebamo i na neki način iskoristiti za svoju korist. Ističe da imamo neograničene potencijale koje ne koristimo u čemu se slažem te da svatko od nas ima neku ideju o napretku i da je to ipak 4.5 milijuna ideja i da neke od njih moraju biti dobre te se ujediniti i razvijati dalje.

Ovo su naravno bila neka moja mišljenja i zapažanja napisana odmah nakon okruglog stola dok su mi još u glavi. Ispričavam se ako sam nešto krivo prenio :)