Iako sam se europskim bankama bavila prije nekoliko dana situacija vezana za rad banaka svakim je danom sve aktualnija. Pojavljuju se novi prijedlozi za što učinkovitiji nadzor nad bankama kako bi se spriječili lomovi koje smo vidjeli s onu stranu Atlantika.

Europska struktura kontrole nad bankama trebala bi se temeljiti na dva stupa. Europsko vijeće za sistemske rizike ESRC pod predsjedanjem Središnje europske banke ECB detektiralo bi probleme i na taj način spriječavalo financijske lomove. Vijeće je dobilo pravo alarma na koje članice mogu, ali i ne moraju reagirati, ali im je svakako u intersu da spriječe eventualnu krizu. Drugi stup je mikronadzor. Plan EK temelji se na nalazima poznatog francuskog bankara De Larosiera i njegove radne skupine koja je angažirana da napravi prijedlog kvalitetnog nadzora bankarskog sustava.

De Larosiere predlaže da rad domaćih banaka kontroliraju domaći supervizori, a da su aktivnosti banaka izvan nacionalnih granica podložne kontroli i provjerama nacionalnih organa tih država. Posebno se usaglašava koordinacija, a EK je predložila tri nadzorna tijela koja bi trebala zamijeniti postojeći sistem kontrole. Postojeći se sistem nacionalnih nadzora koji je trebao detektirati i rješavati probleme pokazao nezadovoljavajućim da odgovori na zahtjeve koji se pojavljuju u ovo vrijeme. Velike probleme već su počele stvarati neke članice EU, jer se pojedinačni interesi nameću ispred zajedničkih. Zanimljivo je da prijedlog EK ne sadrži i odredbe o tome tko će plaćati račune u slučaju propasti banke iz jedne zemlje na prostoru druge države. Sporazum EU izričito zabranjuje miješanje jedne države u nacionalni proračun druge države. Konačno ispada da novo tijelo EU predvođeno predsjednikom ECB ima sve poluge kontrole, ali će njegova uloga biti samo “moralnog” karaktera.

Plan ESRC predviđa tijelo sastavljeno od 27 predstavnika središnjih banaka koji bi se sastajali svaka tri mjeseca, ali prema potrebi i češće. Svoje će procjene i upozorenja ostvarivati putem ECO-FIN-a i Vijeća ministara financija EU koji će svoje poruke odašiljati izravno državama članicama. Strah da bi članice eurozone mogle imati prevlast nad ostalima ublažen je odredbom da podpredsjednik ESRC treba biti predstavnik izvan monetarne unije. Ova nas odluka ne treba previše čuditi, jer se i dosada među članicama počesto moglo uočiti određeno međusobno nepovjerenje. EK i države članice izražavaju želju da novi sustav proradi što prije.

Sigurno je samo jedno, a to je da konačni izgled sustava nadzora neće biti isti kao što je predložen, jer će države članice nastojati sačuvati što više neovisnosti. Zasada su reakcije dobre, ali neki smatraju da treba učiniti više, jer su financijska tržišta u plamenu, te je po njima potrebno gasiti požar. Težinu situacije vide i u postojanju različitih modela i razina integriranosti bankarskog sistema od zemlje do zemlje.

BusinessEurope, europska udruga poslodavaca, očekuje brzu provedbu koja bi omogućila i brži izlazak iz krize. Presudno je i najbitnije da se procjene Vijeća temelje na najkvalitetnijim informacijama, a u tome je ključan i sam pristup informacijama. Važno je, da se upozorenja i preporuke realiziraju brzim akcijama i da se odmah provode u suprotnom je država članica dužna objasniti zašto nije reagirala. Samo stalnom kontrolom moguće je spriječiti nova neugodna iznenađenja u bankarskom sektoru.