Eto razmišljam kako i oni savršeni robovlasnički strojevi iz Matrixa, znaju granicu iskorištavanja ljudskog potencijala. Čak i oni bez duše znaju da tijelo mora biti zdravo da bi funkcioniralo dobro i proizvodilo struju. Emocionalno potpuno prazni strojevi pokazuju matematičko razumijevanja činjenice da je tijelo zdravo ako je zdrav mozak.....

Jučer sam pisao vezano za investicije i želju da se privuku krupne ribe, veliki, bogati ulagači. Naime do sada smo uvijek imali situaciju da smo planirali velike projekte za velike ulagače, dok je općenita investicijska klima bila u drugom planu. Pa došlo je vrijeme da se počnu koristiti nove ideje za privlačenje investitora. A kako ?

Nije puno vremena prošlo, pa je teško donijeti objektivan zaključak kako će nova vlada rješavati probleme, ali sve do sada, što se može pročitati u raznim medijima ne pokazuje znakove postojanja istinskog plana. Načelno vjerujem da dobar dio ove nove garniture zna što želi postići, možda zna i kako to postići, ali oni od kojih polaze sve najbitnije stavke, još nisu pokazali ništa. Doduše laž je reći ništa, pokazali su nešto i to nešto, po mom je mišljenju sve krivo.

Zadnjih dana kako ova kriza raste, raste i broj online gaming siteova. Kao da svako vidi neku šansu u hvatanju očajnika
koji sa par sitnih EUR ili USD pokušavaju se domoći svotice novca koja bi im riješila sve probleme.

Pa tko vatru gasi benzinom ? Manijaci !

Neki pišu o tome da bi taj put trebala slijediti naša nova vlada. Ozbiljno ? Meni to zvuči kao kada nekome tko je do grla u živom blatu dodajete kamen od 200 kg da se za njega primi. I malo dijete zna da ako mu je teško nositi školsku torbu, biti će još i teže ako ponese i još jednu.

Možda bih i mogao razumjeti strah od nečeg nepoznatog ali vjerovanje u gluposti to mi nikako ne ide u glavu.
Uzmimo da će doći strani državljani i pokupovati nekretnine, dali to znači da će ih odnijeti sa sobom ? Dali će netko otvoriti tvornicu u HR da bi dovukao radnike iz Rumunjske, pa koja budala ne bi otvorila tvornicu u Rumunjskoj ?

10.06.2011. u 12,08 sati povjerenik Europske komisije za proširenje objavio kako su završeni pregovori sa hrvatskom za ulazak u EU. Hrvatska će prema svemu sudeći u EU ući 1.srpnja 2013. godine. Vijest je naravno dočekana sa oduševljenjem iako je već unaprijed bilo poznato da će takva odluka biti objavljena.

Što se više približavamo pristupanju EU to su glasniji protivnici toga sporazuma. Logično je pitanje radi li se doista o iskrenom mišljenju ili lovu u mutnom. Pričaju se razne nebulozne priče o tome što tim činom gubimo. Počelo je to još prije nekoliko godina, a nastavilo se za vrijeme onih nedavnih prosvjeda protiv Vlade kada su pojedinci počeli harangu protiv EU...

Iako se kod nas o nekim temama mnogo govori malo se prema starom običaju radi. Odnosi se ovaj put to na obavezu RH, da do 2020.godine proizvodi 20 posto struje iz alternativnih izvora. Dosada sam već u nekoliko navrata pisala o dobrim uvjetima koje zemlja ima za proizvodnju solarne energije i to na mnogo mjesta koja su veoma pogodna za to, ali mi danas imamo samo pet takvih elektrana.

Sretan Vam praznik rada ! To je bilo nekada. Danas mi se čini nekako bolje reći: "Tužan Vam dan nerada ! " Nažalost to se ne odnosi samo na onih 400 000 i sitno tisuća nezaposlenih (ovo je realna brojka ne brijana od zavoda i vlade), već i na one koji svakog dana očekuju da im se ugase radna mjesta, da tvrtke u kojima rade potonu do kraja, da im poslodavci iz straha od kašnjenja uplata za Regos kažu oprostite ali ako biram između kaznene prijave i vas izabrati ću ipak vas, da im tvrtke jednostavno ne plate račune za struju pa da nemaju kuda doći na posao.....

Stvarnost je više nego gruba. Realnost nas svakim danom sve više tjera u razmišljanje o budućnosti. Najnoviji podaci govore o jednom umirovljeniku na jednog zaposlenog. Pitanje budućnosti i načina preživljavanja sve više opterećuje stotine tisuća ljudi. Nisu to samo oni koji su i dosada jedva preživljavali, jer njima su se pridružili i oni koji tih briga sve do nedavno nisu imali

Svi kažu ma to je predizborna patka. slažem se na prvu loptu to doista izgleda tako, donijeli su i zakon da je ne plaćanje alimentacije kazneno djelo pa one pametnjakovićke u socijalnom loše očeve uče da je dovoljno da uplate par kuna i više to nije slučaj, postoji još hrpa zakona koji nikada nisu zaživjeli ali ovaj koji se ima namjeru donijeti..... Taj ljudi moji bojim se ima višestruko značenje i koristi svima u GSV, vladi koja nije za ništa kriva, sindikatima koji se moraju pokazati kako se bore za radnike a zastupaju isključivo one koji plaču dobivaju iz državnog proračuna te HUPovcima koji plešu kako veliki gazda svira.......

 

Godinama slušamo kako će se povećati broj zaposlenih tj. smanjiti nezaposlenost. Tako je bilo i prije nego nas je zahvatila gospodarska kriza i recesija, a tako je i danas. Brojka od 320 tisuća nezaposlenih sa tendencijom daljnjeg rasta doista je zabrinjavajući podatak. Ništa manje ne zabrinjava ni činjenica da smo po broju nezaposlenih druga zemlja u svijetu i teško da će nam taj primat tako brzo netko uzeti. Naravno demanti odgovornih stigao je veoma brzo uz obrazloženje kako se radi o netočnosti koju je uzrokovala različita primjena statističkih parametara.

Ovih su dana opet su aktualna istraživanja o tome što misle naši građani o ulasku u EU. Ankete su uglavnom različite i sve ovisi o tome tko ih je provodio, ali zamjetno je da ponovo kod nas raste euroskepticizam. Ljudi vjerojatno ponukani aktualnom gospodarskim, ali i političkim odnosima unutar EU nisu više sigurni što nam donosi pristupanje toj političkoj i gospodarskoj asocijaciji.

Trgovanje dionicama Ine uzelo je puni zamah. Kupuju se po 2830 kuna po dionici na opće zadovoljstvo onih koji ih prodaju. Međutim ova trgovina izazvala je oštru reakciju MOL-a koji je zatražio zabranu ovakve po njima "sumnjive" trgovine. Doista nevjerojatno. Mol je ponudio za kupnju dionica zbog stjecanja potpune kontrole nad INA-om 2800 kuna što je u tom trenutku bilo više od vrijednosti dionica za 1100 kuna i to je prema njima bilo sasvim u redu.

Financial Times sablaznio je svojim iskrenim mišljenjem o situaciji u hrvatskoj čak i ministra gospodarstva. Otkuda im takvi podaci pita se on u čudu. Otkuda, pa dovoljno je da prelistaju naš tisak pogledaju razne TV emisije i bez puno truda lako dolaze do podataka. Iskreno rečeno mi koji živimo u hrvatskoj ionako znamo kakva je situacija i kakva će biti sutra ako se nešto pod hitno ne poduzme od strane vlade.

Aktualna globalna kriza natjerati će brojne ljude na promjene dosadašnjih navika koje su stekli. Ovo se posebno odnosi na našu zemlju, jer naši su ljudi navikli kroz desetljeća raditi u jednom mjestu i veoma se teško odlučuju na promjenu prebivališta zbog dobivanja posla. Naravno nisu oni krivi, jer kad jednom dođeš u neki veći grad stvoriš određene navike i zasnuješ obitelj veoma se teško odlučiti na odlazak u neku novu sredinu, ali i to će se zbog postojeće krize morati mijenjati.

Kako opisati različitost viđenja naše opće gospodarske i financijske situacije? Odgovor bi bio opći kaos. Premijerka tvrdi kako vladi treba podrška svih relevantnih političkih i gospodarskih faktora koji nešto znače u zemlji, jer prema njenim riječima nitko nije otok i kao takav ne može sam ni opstati. Ipak izgleda da smo više po pitanju različitosti stavova i mišljenja pravi arhipelag nego samo otok.

Ovih dana odluka o smještaju radioaktivnog otpada iz cijele zemlje u Institut Ruđer Bošković u Zagrebu izazvala je i aktivan otpor građana tog dijela grada, ali i raznih udruga za zaštitu okoliša. Naravno odgovorni su šutke prešli preko tih prosvjeda, ali im se pridružila ravnateljica tog instituta za koju nitko ne bi smio reći da nije kompetentna izreći svoje mišljenje o ovoj odluci donesenoj zbog zatvaranja 15. poglavlja pregovora za ulazak u EU.

Tvrdnje kako je drvna industrija izašla iz recesije samo su bezvezne tlapnje. Godinama tu granu naše industrije doslovno se prepušta propadanju. Izvozimo uglavnom neprerađeno i piljeno drvo dok se veoma rijetko izvoze gotovi proizvodi. Godinama uvozimo ne samo namještaj dobrog dizajna, ali uglavnom upitne kvalitete, a da o našem kvalitetnom parketu koji teško prolazi na našem tržištu i ne govorimo.

Novac u Hrvatskoj izgleda kao da nema stvarnu vrijednost. Podižu se stalno novi krediti, a tako će vjerojatno biti i sljedećih godina, jer je to za političke i financijske "mahere" jedini način preživljavanja i opstanka na vlasti. Opravdanja kako nova zaduženja to zapravo nisu, a potrebna su zbog vraćanja starih kredita teško je prihvatiti. Svatko tko se imalo razumije u kredite i zaduženja zna da svaki kredit prate i odgovarajuće kamate, a to ipak znači još jedno novo povećanje zaduživanja.

Održana je redovna godišnja skupština MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu. Hrvatsku su predstavljali ministar financija Šuker i guverner HNB-e sa svojim izaslanstvima. Teško je pretpostaviti što se je novo očekivalo od ovog sastanka, ali nažalost potvrđeno je ono što smo uglavnom svi znali. Hrvatska još nije izašla iz recesije. Dapače ne samo da zaostajemo iza našeg okruženja, od nas je lošiji od nas samo Kirgistan.

Internet je strašna stvar. Mogu o njemu misliti njegovi protivnici što god im se sviđa, ali on je naš prozor u svijet. On nam omogućava uvid u ono što mnogi od nas nikada ne bi uspjeli pročitati i saznati. Istini za volju bilo bi bolje, da je to što čitamo drugačije tj. bolje za nas, ali što se može istini se nikada ne može pobjeći ma kako ona bolna bila.

Silno želimo ući što prije u EU. Prilagođavamo se na sve moguće načine, kroz zakonodavstvo, ispunjavanje svih mogućih zahtjeva bez obzira ide li nam to u korist ili ne, a bojim se da pri tome ne vodimo dovoljno računa o našim interesima. Račun će zasigurno veoma brzo doći na naplatu, ali onda će sve biti prekasno.

Unatrag nekoliko godina zavladala je prava epidemija podizanja gotovinskih kredita zbog kupnje povlaštenih dionica na koje su imali pravo kupnje građani Hrvatske. Radilo se uglavnom o dionicama HT-a i INE i svi su razmišljali kako su njihove odluke veoma dobre. Vladao je nevjerojatan financijski optimizam. Bilo je to vrijeme kada nitko nije ni sanjao o krizi i recesiji, a kamoli o eventualnim financijskim problemima. Preko noći mnogi su željeli postati igrači na burzi, pa se ponovila situacija od prije nekoliko godina kada su mnogi željeli otvoriti brokerske urede, jer je poslovanje vrijednosnim papirima moguće obavljati samo preko banaka i brokerskih kuća.

Ovih je dana rebalans proračuna i dalje glavna tema i to ne samo kod nas već i kod međunarodnih financijskih institucija. Vlada je navodno zadovoljna iako baš sa novim financijskim povećanjem na rashodovnoj strani nema za to razloga. Istini ta volju svi su očekivali smanjivanje rashoda i povećanja na prihodovnoj strani. Ali to se nije dogodilo. Najavljuje se i mogućnost novih zaduživanja i to znači jednostavnim rječnikom rečeno zemlja tone u sve veću recesiju. Od programa gospodarskog oporavka ni o, a u posljednje se vrijeme može čuti kako će nas razvijene Europske zemlje povući za sobom i izvući nas iz gabule u koju smo potonuli.

Sezona je kiselih krastavaca kako to vole reći novinari. Godišnji odmori smanjili su broj događaja i političkih, ali i ekonomskih. Mediji se bave uglavnom žutim temama, ali posljednjih je dana na repertoaru hrana. Kakve nas cijene očekuju ove jeseni za prehrambene proizvode pitanje je kojim se uglavnom svi bave. Radi li se doista o zabrinutosti zbog eventualnih poskupljenja ili je opet u pitanju neki probni balon koji bi trebao pokazati mišljenje građana o toj temi može se samo nagađati.

Slavonci nikako na zelenu granu figurativno rečeno. Nekada naša najbogatija regija danas grca u problemima praćenim stalnim obećanjima o tome kako će biti bolje. Nije im naklonjeno ni vrijeme ni vlast ni itko drugi. Preostaje im samo da se pouzdaju sami u sebe, ali i to je gotovo nemoguće, jer nedaće im to ne dozvoljavaju. Što im preostaje? Ništa samo da prosvjeduju, ali i to uglavnom čine sa više ili manje neuspjeha. Badava im sve, oni su izgleda predodređeni da još neko vrijeme trpe sve nedaće koje ih prate godinama.

Apple je u petak u Kupertinu, Californija održao konferenciju za novinare vezano za prigovore kako jPhone 4 svojim korisnicima pričinjava probleme zbog antene, pa nisu u stanju u svakom položaju i na svakom mjestu uspostaviti željenu vezu. Antena je smještena u nehrđajuću čeličnu traku oko okvira telefona i smetnje koje su uočili vlasnici postali su razlog nezadovoljstva i kritika.

Kako vam zvuči ideja da raspolažete sa 1 milijardom kuna? Vjerojatno to niste u stanju ni zamisliti, ali ovih se dana spominje ne jedna nego 50 do 70 milijardi kuna, naime na taj se iznos procjenjuju neriješeni imovinski sporovi koji se godinama vode pred hrvatskim sudovima svih vrsta od onih općinskih, pa sve do trgovačkih.

Postoji li istina o opsegu krize koja vlada zemljom. Sigurno ne, jer jedno se govori, a podaci su posve drugačiji. Prema najnovijim podacima najveća žrtva ove krize je privatni sektor na koji je pala sva nevolja. Podaci o otpuštenim radnicima neumoljivo potvrđuju ovu tvrdnju. Privatne tvrtke moraju izdržavati i osiguravati plaće državnih službenika i mirovine za umirovljenike. Uglavnom zbog aktualne situacije radnici koji su zaposleni u njima ostaju bez posla, a prognoze za budućnost nisu ništa bolje. Dosada svakog dana iz tog segmenta gospodarstva bez radnog mjesta ostaje 89 radnika, a u posljednje dvije godine izgubljeno je 81.088 radnih mjesta.

Ovih dana svjedoci smo događaja koji nimalo ne idu u prilog Hrvatske. Sviđalo se to nekome ili ne, ali istina je gruba i realna. Postavlja se pitanje stranih investiranja. Prvo je Ivica Todorić izjavio kako ni on da je na mjestu srpskih gospodarstvenika ne bi ulagao u Hrvatsku, jer su im za to uvjeti gotovo nemogući. Proglasio je Hrvatsku gotovo neprijateljskim okruženjem za investitore.

Koliko je ekonomija složen i kompliciran problem morala je priznati i ravnateljica Ekonomskog instituta i koautorica Programa vlade za oporavak gospodarstva i izlazak iz krize. Prvotna predviđanja kako će BDP porasti za 0,7 % pala su u vodu i najavljena je korekcija predviđanja naravno ne u smjeru rasta nego i daljnjeg pada. Program se i dalje smatra dobrim, ali naglašavaju se potrebe za određenim korekcijama i daljnjim uvođenjem novih mjera. U kojem će one pravcu ići nije teško predvidjeti, jer se vjerojatno radi o daljnjim odricanjima najvjerojatnije opet na teret građana.

U Zagrebu se održavao Njemačko-hrvatski gospodarski forum. Bio je to najveći skup privrednika dviju država. Velike se nade polažu u rezultate koji bi trebali obilježiti ovaj forum. Njemačka je i do sada bila treći po redu ulagač u Hrvatsku, pa su očekivanja veoma velika. Poticaj tome bile su i izjave predstavnika njemačkih gospodarstvenika, ali i one od strane njemačkog državnog tajnika Ministarstva za gospodarstvo i tehnologiju.

Ono što je bilo moguće i predvidjeti to se i dogodilo. RTV pristojba ostaje i dalje 80 kuna. Razloge toj odluci nije teško pogoditi. Uzalud nam ludo vjerovanje kako će se mjere štednje odnositi na sve. Premijerka je kao uvažila objašnjenja rukovodstva iz te kuće i izuzeti su od eventualne štednje. Mogu i dalje nastaviti svoj rastrošan i neučinkovit život. Koga briga za plaće i honorare, dnevnice i slične troškove, pa i one koje je netko jednostavno izmislio. Ovo je samo još jedan od dokaza kako nismo svi jednaki i kako će teret svih dosadašnjih krađa i makinacija koje se događaju od početka devedesetih godina uz aktualnu recesiju pasti samo na leđa građana.

Jeste li se ikada zapitali imate li mogućnosti unajmiti poslovni prostor u Zagrebu u Arena centru. Ukoliko jeste moram vas razočarati ukoliko ste mali ili srednji hrvatski poduzetnik. Za uzimanje prostora u tom objektu ili morate imati puno novaca ili morate biti mazohist koji će godinama plaćati svoje ambicije. Tvrtka TriGranit Zagreb d.o.o. koja djeluje u sastavu međunarodne kompanije TriGranit Development Corporation sa sjedištem u Budimpešti iznajmljuje poslovne prostore u tom objektu veličine 104 i 140m2.

Vlada je odlučila RTV pristojba smanjuje se za 25% ili drugim riječima sa 80 na 60 kuna od 01.08. ove godine. Nastala je neviđena graja i kukanje sa svih strana. Javljaju se upućeni i neupućeni u rad naše nacionalne televizije i upućuju kritike zbog ove odluke. Građane i sve one poslovne subjekte na koje se odluka odnosi nitko ništa nije pitao, jer njihovo je samo da plaćaju. Zanimljiva situacija. Svi zaboravljaju velike honorare koji se mogu ostvariti na televiziji i im nije važno što građani to moraju bespogovorno financirati.

Hrvatska javnost se dobro zabavlja. Novaca je sve manje, ali su zato mediji prepuni raznih afera koje baš i nisu vezane uz aktualnu gospodarsku situaciju. Objavljivanjem svih tih afera i pisanjem o njima kao da nam se gospodarska situacija poboljšava. Strašno me kao brinu ove najnovije afere. Odavno se pretpostavlja kako se namještaju rezultati utakmica, ali sada mediji imaju atraktivan materijal. Tko je uhićen, tko priveden na informativni razgovor i sl. Beogradska mafija preselila u Hrvatsku!

Nažalost dogodilo se ono zbog čega su pojedini medicinski stručnjaci izražavali veliku skepsu i sumnju. Panika oko virusa H1N1 popularno nazvane svinjska gripa bila je po svemu sudeći umjetno izazvana. Panika koja je zahvatila gotovo sve zemlje svijeta nanijela je zdravstvu tih zemalja ogromne financijske štete. Nitko nije htio riskirati, da dođe do eventualne pandemije koja se najavljivala. Kupovale su se ogromne količine cjepiva, a sve sa željom zaštite stanovništva.

Jeste li se ikada možda zapitali koliko podstanara ima u Hrvatskoj? Vjerojatno jeste, ali do pravog podatka sigurno niste uspjeli doći. Podstanari spadaju u kategoriju građana drugog reda, jer njihova prava nisu osigurana i ne postoje načini da eventualno potraže pomoć u slučaju eventualnih problema sa stanodavcem, jer rezultat bi bio gubitak stana ili bolje rečeno našli bi se veoma brzo na ulici.

Zdravstvena reforma koja uključuje i neke novitete po kojima bi trebali biti prvi u svijetu kao npr. e-zdravstvo ne oduševljava previše građane. Mnogi postavljaju pitanje radi li se opet o nekom eksperimentu od kojega će se odustati kada se pokažu svi njegovi nedostaci, jer ljudima nije baš posve jasno kako će lijekove podizati u ljekarnama, a da svojeg doktora neće ni vidjeti. Pacijenti žele kontakt sa liječnikom, jer im često živa riječ pomaže više od lijekova. Mora se priznati, da je to samo jedan od problema koji muče naše građane kada je u pitanju njihovo zdravlje.

Sve se manje raspravlja o tome što su to strateški interesi Hrvatske. Svaki će se građanin složiti da su to turizam, poljoprivreda i energetika, ali nažalost širim masama nije poznato postoji li iole ozbiljnija strategija razvoja tih djelatnosti. Godinama slušamo samo fraze o potrebi donošenja strategija razvoja raznih djelatnosti, ali svakodnevno se možemo susretati samo sa problemima koji ih prate.

Mogu li se doista uvoditi nameti kako kome padne na pamet? Svakako, najbolji nam je odgovor na ovo pitanje dala FIFA koja uvodi ugostiteljskim objektima koji će na televizorima u njima omogućiti gledanje svjetskog prvenstva u nogometu namet od 1.000 eura pa naviše ovisno o veličini prostora. Ne uvažava se činjenica da se ulazak u te objekte neće naplaćivati, već samo omogućiti gostima da uz piće gledaju i utakmicu.

Iako je prošlo podosta godina kako razni stručnjaci upozoravaju na neodrživo stanje u državnoj upravi što zbog njezine glomaznosti i neefikasnosti, što zbog troškova koje ona generira sada je to uočila i premijerka. Hrvatska ima 15 ministarstava i preko 90 raznih agencija, zavoda i uprava, pa se konačno očekuje i rezanje tog glomaznog neučinkovitog aparata u kojem za pojedine segmente nitko zapravo i ne zna što rade i čemu služe.

Ekološka katastrofa koja se dogodila u Meksičkom zaljevu poprima sve veće razmjere. Sve poduzete mjere od strane BP-a pokazale su se neuspješnim. Nezadovoljstvo američke javnosti sve je veće, jer velike količine nafte koja i dalje nekontrolirano izlazi iz bušotine ugrožava egzistenciju stotinama tisuća ljudi i u ovom trenutku gotovo nije moguće predvidjeti konačne posljedice koje će im ova havarija donijeti.

Prosvjedi, štrajkovi i na kraju neredi koji su eto uzrokovali i tragične posljedice, jer rezultat su za sada tri izgubljena života. To je aktualna situacije u Grčkoj, a materijalnu štetu će biti sigurno teško točno procijeniti. O sličnoj situaciji uvijek razmišljam kada se kod nas pojavljuju razne prijetnje nezadovoljni skupina koje prijete blokadama cesta ili nekim sličnim situacijama.

Godinama slušamo razne pogovore o tome kako se pojedinim tvrtkama namještaju poslovi. Ne radi se samo o pričama iz poduzetničkih krugova, već to počesto možemo pročitati i ili slušati u medijima. Koliko ima istine u tome teško je prosuditi no govori se o previše slučajeva i zaključak je gdje ima dima ima i vatre.

Loše vrijeme usporilo je ovogodišnju sjetvu. Voda na poljima se povlači, pa se očekuje i brzi završetak tih poslova. Prema nekim najavama seljaci će i ove godine zasijati najviše pšenice, a razlog je potpuno razumljiv, jer prema podacima za obradu jednog hektara pšenice utroši se 8 sati rada. Naravno radi se o prosjeku. Iznenađuje podatak, da se ne odlučuju za sijanje uljarica, ali i za to postoji razlog, a on je u visini poticaja koji je jednake visine kao i za pšenicu.

Sjećate li se panike koju je prije gotovo godinu dana izazvala pojava svinjske gripe pod nazivom H1N1. Zavladala je širom svijeta. Meksiko je bio pogođen pravom epidemijom, a ona se neumoljivo u prvim trenucima počela širiti svijetom. Globalni svijet u kojem živimo međusobno povezan počeo je strahovati od eventualnih pogibeljnih posljedica za čovječanstvo. Paniku su dodatno proširile najave moguće pandemije koja bi mogla zahvatiti cijeli svijet.

Kupujete li prehrambene proizvode zbog reklama koje redovno vidite na televiziji? Vjerojatno da kao i razne farmaceutske proizvode koji se reklamiraju kao dodatak prehrani. Najčešće se radi o prehrambenim, ali i proizvodima koji su u posljednje vrijeme veoma popularni zbog pomoći pri mršavljenju tj. skidanju viška kilograma.

Unatoč veselom i optimističnom raspoloženju resornih ministara o budućnosti hrvatskog gospodarstva podaci nam govore nešto drugo. Zabrinjavajuće je to što globalno gledajući mi izgledamo kao zemlja u kojoj ništa ne uspijeva kako treba. Jedino što možemo uočiti je već poslovično zatvaranje gospodarskih objekata zbog lošeg poslovanja, ali i zbog špekulantskih razloga vezanih za atraktivna zemljišta.

Jeste li pušač? Ako jeste onda spadate u onaj dio populacije za koju se ozbiljno brinu za vaše zdravlje. Da li je to zbog silnih novaca koje donosite u državnu blagajnu kroz razne vrste poreza teško je reći, ali činjenica je, da svojim novcima financirate oko 70 milijuna poticaja koji se daju za proizvodnju duhana. Od subote ponovo morate kavicu popiti na otvorenom ukoliko niste pronašli kafić u kojem je dozvoljeno pušenje.

Dajte djetetu igračku i ono će biti mirno! To je uobičajena rečenica kojom se savjetuju mladi roditelji od svoje rodbine i prijatelja kako da smire dijete. Koliko istine ima u toj rečenici najbolje nam pokazuju događaji vezani za objavljivanje registra branitelja. Koliko je taj registar točan tj. koliko su u njemu navedeni točni i potpuni podaci nitko od građana ne zna, ali to je postala glavna tema svih medija i prijateljskih razgovora među građanima.

Konačno kraj radnog tjedna pomislila sam, jer je to uglavnom dan bez nekih većih događaja, barem sam tako dosada mislila. No moje planiranje vikenda, ali i sljedećeg tjedna prekinuo je telefonski poziv. Javila se jedna moja dobra prijateljica. Uzbuđenim glasom upitala me je jesam li gledala vijesti. Na koje vijesti misliš odgovorila sam, pa na one u 17 na novoj.

14,6 milijardi kuna zvuči veoma privlačno. Velika su to sredstva koja su predviđena za investiranje u tijeku ove godine. Odluka vlade zatekla je mnoge, ali i odmah povukla pitanje kuda će taj novac biti uložen. Prema najavama predsjednice vlade o sudbini tog novca izvršiti će se potrebne konzultacije i dogovori sa socijalnim partnerima. Posve očekivano počela su i nagađanja, da će se taj novac uglavnom utrošiti u trenutno zaustavljene kapitalne objekte u zemlji.

Može li država ispuniti sve financijske zahtjeve koje pred nju postavljaju pojedine društvene skupine? Naravno da ne može, jer blagajna nema rezervi, a situacija traži angažman svih struktura društva kako bi se poboljšala ekonomska situacija. Ovih dana uz gladne radnike koji su spremni za svoja upropaštena poduzeća žrtvovati i svoje živote događa se nešto posve drugačije. Izgleda pomalo svi zaboravljaju na činjenicu kako preko 70 tisuća zaposlenih u ovoj zemlji ne prima plaću zbog problema u tvrtkama u kojima rade.

Godine koje prođu više nikada nije moguće vratiti. Koliko smo iskoristili neko vrijeme pokazati će nam rezultati koje očekujemo. Koristimo li mi uvijek racionalno vrijeme i poslovne prilike koje nam se ukazuju najčešće uvidimo sa velikim zakašnjenjem. Energetsku situaciju u zemlji, ali i u cijeloj Europi pratim već kroz niz godina. Moram priznati, da mi je ponekad neugodno kada napišem nešto o toj temi, a zatim se ispostavi kako se situaciju u tom sektoru veoma važnom za svaku zemlju, pa tako i za Hrvatsku redovno mijenja bez nekih racionalnih objašnjenja.

Veseli se narode, nema razloga za brigu. U Hrvatskoj nikada kraja veselju. Naročito veseli mogu biti oni koji nemaju stan. Pitate se zašto? Odgovor je veoma jednostavan. Nikada nije bilo lakše doći do stana. Nakon vladine odluke da će financijski kreditom sa počekom do 20 godina pomoći onima koji kupuju prvu nekretninu zavladalo je pravo oduševljenje. Sada znamo da će se moći dobiti od 100 do 300 eura za kupnju stana po kvadratnom metru stana čija cijena ne smije prelaziti 1.600 eura.

Svakim danom postajem sve sigurnija, da za sve ono što se događa treba pronaći krivce, ali na krivoj adresi. Prekjučer sam posve slučajno malo poslušala diskusiju o Hrvatskoj narodnoj banci tj. izvještaj o njezinom radu koji je bio na dnevnom redu Sabora. Moram priznati, da osobno imam veoma pozitivno mišljenje o guverneru HNB-a g.Rohatinskom koji je dosadašnjim radom i potezima koje je vukao sa svojim suradnicima dokazao da su ti potezi pomogli Hrvatskoj da izbjegne ono najgore.

Nastavlja se hrvatska političko-gospodarska saga. Prijepori oko predsjedničkog savjetničkog tima koji ga treba savjetovati i upoznavati sa stanjem u gospodarstvu i mogućim rješenjima ne da se ne stišava nego se dapače još više pojačava. Javljaju se svi koji sebe smatraju pozvanim komentirati tim. Neprestano se ponavlja, da nikako ne dolazi u obzir da se članovi tima «guraju» u poslove vlade. Doista nevjerojatno nerazumna situacija.

Novi je predsjednik RH Prof.dr.sc. Ivo Josipović položio zakletvu i danas zvanično nastupa na predsjedničku dužnost. Inauguracijski govor bio je barem prema mojem mišljenju odmjeren i primjeren prigodi. Javnosti će se najvjerojatnije urezati u pamćenje njegov poziv narodu, da je ovo njihova zemlja, da je u njihovim rukama i da nema drugog gospodara osim naroda. Govor je ukratko obuhvatio sva područja o kojima se treba nešto reći, ali sada slijedi borba za ostvarenje svega što dosada nije učinjeno.

Stanogradnja je hit tema ovih dana. Najava da bi država mogla kreditirati zainteresirane kupce stanova sa prosječnih 200 eura za kvadratni metar sa počekom od 20 godina izazvala je mnoge kontraverze. Postavljaju se razna pitanja od onih kako će to biti realizirano do onih koji se pitaju pomaže li vlada građanima ili vlasnicima neprodanih stanova. Trenutačno prema nekim procjenama u Hrvatskoj ima oko 12.000 neprodanih, a sagrađenih stanova.

Prošlo je nekoliko mjeseci od prve najave kreditiranja gospodarstva posrnulog zbog krize milijardama kuna. Novac je u bankarskim trezorima, a provedbeni propisi kojima se reguliraju uvjeti kreditiranja još nisu ugledali svijetlo dana. Aukcija za kredite trebale bi početi 16. ovog mjeseca, ali teško je povjerovati, da će to doista biti tako.

Možda ja imam krivu percepciju cijelog tog plana, možda je sezona idealna da onih 300tinjak tisuća koji ostanu bez posla i njihovih obitelji pošaljemo na Jadran, smjestimo u hotele i u svaku sobu dodamo pribor za infuziju i svakog dana cijelog ljeta lagano im cicamo krv, a na kraju sezone kao udarni dio i svakom od njih izvadimo jedan bubreg. Pa 600 000 bubrega po prosječnoj cijeni od 20 soma usd finu bi lovu potegnuli ovom turističkom sezonom.

 

Bila je prva polovica 2008. godine. Ponosno je objavljeno kako će silosi Đakovština d.d. postati interventno skladište, jer prema planovima nestaju klasične robne zalihe, a interventna skladišta postati će skladišta Europske unije i NATO-a. Svakako, da je za tu svrhu bilo potrebno ispuniti veoma stroge kriterije.

Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg nedavno je izjavio kako je koncept privatnosti postao anakronizam. Njegove riječi, da više nikoga nije briga za privatnost zapravo je dana, da prema nekim mišljenjima prikrije rupe koje se pojavljuju na toj internetskoj mreži.

Web cenzura koja se zahtjeva u Kini i svi događaji vezani uz taj problem nikako da se stišaju. Neuspjeli politički razgovori vođeni između predstavnika Kine i SAD-a vezano uz aktualnu aferu Google nisu dali rezultata. Kineske vlasti čvrsto stoje na svojem stajalištu, a u svijetu interneta sve su vidljivije podjele.

Vlada je odlučila. Poduzetništvo dobiva financijsku injekciju od 10 milijardi kuna za povećanje likvidnosti i jačanje poslovnog sektora. Ovim bi se potezom trebala povećati gospodarska aktivnost što bi dovelo do gospodarskog rasta. Ovu odluku vlade trebali bi realizirati Hrvatska narodna banka, HBOR i poslovne banke.

Dali je deflacija ili inflacija ? Dali utjecati na kamate ili ostaviti da se reguliraju same ? Ostaviti harače ili ukinuti ? Smanjiti ili povećati pdv ? Nova porezna opterećenja ili ne ? Poticaji ? Ma stotine još ovakovih pitanja kojima nas zabavljaju dok se i dalje na velikom lancu državnog proračuna nalazi ogromno sidro.

Konačno su i u Kini osjetili što znači trpjeti pravi cyber napad. Najveća kineska tražilica Baidu.com privremeno je zatvorena nakon cyber napada. Baidu koja se izgovara «po-doo» ima tržišnu vrijednost oko 13 milijardi dolara i najveći je pretraživač interneta. Prema nekim podacima Baidu www.baidu.com drži oko 62 posto kineskog tržišta.

Danas sam čuo jednu vrlo interesantnu informaciju, vezanu uz otvaranje novih tvrtki. Nije iz prve ruka ali kao i da jeste, moja draga igrom slučaja našla se u razgovoru sa referenticom za poslovne korisnike jedne velike HR banke. Žena sva onako užurbana uspjela je u par minuta mojoj gospoji objasniti da nikada nije imala veću gužvu sa otvaranjem novih transakcijskih računa za poslovne korisnike.

 

Ovih su dana Zemlja i klimatske promjene na njoj u žiži događaja. Zasluga je to summita u Kopenhagenu. Slučajno ili ne uz ovaj se događaj vežu i mnogobrojni drugi događaji vezani uz klimu i njezine promjene. U Njemačkoj je pušteno u rad najjače svjetsko računalo za predviđanje klimatskih promjena.

Možda je danas nezamislivo, ali u skoroj budućnosti kupovati ćemo baterije od papira. Danas smo navikli na velik broj proizvoda od papira, ali sutra će se to promijeniti. Budućnost nam donosi e-mail, e-knjige i online novosti, a običan papir će biti korišten za proizvodnju baterija koje danas mnogo koristimo, a u budućnosti će biti korištene još daleko više.

Koliki su financijski gubici od cyber napada? Odgovor na ovo pitanje doista nije lako dati. Svi oni koji su ih u svojoj profesionalnoj djelatnosti iskusili sigurno ne žele da im se to ponovi. Uz bezbroj objašnjenja svojim korisnicima imali su i dosta uzrujavanja, ali i materijalnu štetu.

Ono što me još više fascinira da je netko u EPHa uvidio da postoji široki spektar mogučnosti razvoja online sadržaja i izvan uobičajenih sfera dnevno političkih vijesti i uobičajenog lokalnog žutila.

Sav u čudu tresem ženicu "jesi vidjela", "pogledaj kako su Makedonci to odradili", "za ne povjerovati". Ali u principu lako je za povjerovati. Nisu svi "balkanci" blesavi. Ima i onih kojima je cilj dugoročniji od igre "zdrpi lovu i bježi".
 

Google je obznanio, u drugoj polovici sljedeće godine njegov Chrome OS biti će spreman za široku upotrebu. Puštanje u rad ovog računalnog operativnog sustava smatra se revolucionarnim događajem u računarstvu.

Od male lokalne trgovine otvorene 1962.god  u jednoj od najsiromašnijih zemalja SAD-a  ( Arkanzas) Sam Walton stvorio je kompaniju čiji su nasljednici i do dva puta bogatiji od Billa Gatesa.

Poslovanje koje je postalo kao model uobičajeno „ nula zaliha, nula sigurnosti „ nosi biljeg Wall Marta, prvi su unijeli novinu u području upravljanja zaliha.

Danas posjeduju više od 7000 kamiona to im je doprinjelo boljem raspoređivanju robe i zaliha između vlastitih marketa diljem zemlje. Također, početkom upotrebe novih tegljača koji idu i i kilometar više po litri Wall Markt uštedi i 50 milijuna dolara godišnje te se u skladu sa time predstavlju kao tvrtka koja brine o okolišu.

Ovih dana pozornost i zanimanje javnosti privlači ugovor o prodaji dionica INE mađarskom MOL-u, čiji je dosada sadržaj bio nedostupan javnosti, ali i prema vlastitim izjavama i određenom broju političara. Ugovor je objavljen......

Završili su još jedni pregovori o realizaciji gradnje plinovoda Južni tok. Konačno je pao dogovor, Južni tok prolaziti će kroz Sloveniju. Predsjednici vlada obje države potpisati će idućeg tjedna sporazum u Moskvi.