Interfejs revolucija u 2007.

Odavno govorim da svi oni što svako malo predviđaju dolazak Google OS-a nemaju pojma o životu. Interfejs je softver, a Firefox (ili IE7, aktuelni rat brauzera će presuditi) je novi OS i tu nema daljnje diskusije. Pokušaću već krajem oktobra da nagovjestim šta nam to donosi nova 2007. godina. Mislim da je konačno ove godine završen ciklus preuzimanja skoro svih kompanija iz Web 2.0 talasa koje su vrijedile nešto. Preostao je Digg uz još nekoliko jačih igrača, kao i kompanije koje imaju stabilan poslovni model i na taj način će vjerovatno nastaviti da uspješno posluju i rastu i u godinama koje sledi. Ono što je karakteristično za sve te kompanije, da se mahom radilo o jednoj zaista dobroj izvedbi stare ideje koju niko nije do tada kvalitetno sproveo u djelo.

U 2007. godina nas očekuje istinski vizuelni spektakl u pogledu Web interfejsa koji će krasiti nove aplikacije. Kao interfejs dizajnera lično me već plaše neki standardi koje će biti postavljeni u narednim mjesecima i zaista biće pravi izazov odgovoriti na iste i proširiti granice industrije. Prvenstveno, tokom 2007. nastaviće se trend prenošenja desktop funkcionalnosti u Web okruženje, samim tim pojaviće se veliki broj aplikacija koje se ponašaju isto na Webu kao i na desktopu vašeg Windowsa, čime će postepeno izblijediti granica između Weba i desktopa. Moj prijatelj Boccio sa svojom ekipom razvija jedan takav proizvod. Apple standardno dosta prednjači na ovom polju i sa svakom sledećom verzijom OS X-a donosi neke interesatne novine. 37signals Backpack takođe uskoro ima nove mogućnosti. Impresivni ajaxizirani Gucci.com je svima dokazao da mjesta za Ajax i nove koncepte ima u sferama koje se doskora bile rezervisane samo za Flash. S druge strane, Adobe sa Macromedia RIA inicijativom je moguće najmoćnija igračka na tržištu. Kad smo kod Adobea, tu je i njihov u developerskim krugovima jako cijenjeni Spry framework, Yahoo! Ima svoju UI biblioteku, tu je Django i još 150 drugih raznih okruženja za rapidni razvoj na tržištu.

Ipak, povod ovog teksta je fantastični kalendar Scrybe koji pomjera granice današnjih Web aplikacija. Uživajte!

Ažurirano: Steva Majstorović je pričao o ovoj temi u Nišu. Odlične slajdove sa predavanja možete preuzeti odavde.

Permanent link to article.28 October 2006 |

10 Komentara

  1. Stevan Majstorović 670 days ago

    Slažem se, uz opasku da je priča još daleko šira i da je nikako ne treba posmatrati samo iz OpenSource ugla. Tehnologije poput XUL (Gecko) i XAML (prezentacioni layer u Visti) i još nekoliko… takođe pokazuju ovaj smer konvergencije weba i desktopa. Pričao sam o tome na IT seminaru u Nišu… evo te prezentacije za zainteresovane – nadam se da ih ima :-|

    http://majlab.com/it_seminar_nis_06/

  2. Marko Bijelić 670 days ago

    Ja sam malo o XAML-u (kako se čita Zamel) čitao prošle godine, pa sam zaključio da treba sačekati Vistu da vidimo konkretno šta će biti od XAML-a, sa XUL-om sam se malo igrao kad se Firefox pojavio i to je bilo to. Nekoliko linkova ka zanimljivim primjenama ne bi bilo na odmot :)

    Slažem se da je Web 2.0 prolazni period i definitvno rasčišćavanje sa dot-com idealima. Mada nekako je napravljen cirkus od kompletne te priče i dan danas ljudi kad čuju Web 2.0 misle na odlike kičastog dizajna, a ne na stvari ispod haube.

  3. Berislav Lopac 670 days ago

    MAB, odnosno Mozilla Amazon Browser, je najbolji primjer korištenja XUL-a. Pogledajte, nećete vjerovati što je tu sve moguće.

  4. Berislav Lopac 670 days ago

    Vidim da iza Vivva stoji izvjesni SpoonLabs, koji skriva fizičku adresu kao zmija noge, pa me jako zanima gdje su locirani. Jesu li smješteni na brdovitom Balkanu ili negdje u bijelom svijetu? I ima ju li ikakvih iskustava s privlačenjem investitora?

    BTW, Marko, zašto ovaj tvoj blog uredno prikazuje linkove u previewu komentara, a onda ih pojede, ako su umetnuti pomoću a-taga? Izgleda da radi samo direktan link: http://www.infodraft.com/~faser/mab/

  5. Marko Bijelić 670 days ago

    Sa prve strane SpoonLabs.com

    >Contact:
    >For your convenience you may also directly contact our >software development coordinator by sending an email to >sales at sp00nlabs.com or by calling us using the number >listed below:

    Europe: +381.11.311.50.20

    Prostom analizom: +381 Contry Code za Srbiju, preostao još od bivše SFRJ,

    011, pozivni za Beograd :)

    Što se tiče linkova, Textpattern podržava samo Textile formatiranje.

  6. Nikola Vavic 670 days ago

    Scrybe je odlican, cuo sam skoro za njega ali nisam preterano obracao paznju, prema ovom video clipu cini mi se da mu se smesi lepa buducnost.

    p.sSpoonLabs

  7. Nikola Vavic 670 days ago

    Ovi tagovi stvarno nestaju :)

    Evo linka koji sam hteo da postavim:
    http://www.b92.net/tehnopolis/intervjui.php?nav_id=215698

  8. Berislav Lopac 670 days ago

    Ako se dobro sjećam, mislim da je SFRJ bila 38, a onda su naknadno bivše republike dobile dodatni broj—Srbija 1, mi 5 itd.

  9. Berislav Lopac 670 days ago

    Zaboravih: Nikola, hvala za link! Baš me to zanimalo.

  10. Marko Bijelić 669 days ago

    Berislav: u pravu si, SFRJ je bila izvorno 38, pa su sve države nastale raspodom dobili brojeve u opsegu od 381 do 389. Crnogorci su poslednji dobili 382, interesatno, najtraktivniji 383 je i dalje slobodan. 380 je inače Ukrajina.

    Nikola: Nisu podržani HTML tagovi u komentarima, samo formatiranje preko Textila. Linkove dodaješ po formuli: “link”: http://www.nesto.com/ (bez razmaka između : i http://)

Vaš komentar








this is not Spam. Remember

Pregled poruke

Advertajzing

e magazin: Čekajući Godoa

Nastavak odlične serije tekstova dr Kukrike. Prava magija je nešto što je oduvek strpljivo čekalo da se stvore svi uslovi za ispunjenje našeg života i konačno prekine sa životarenjem. Snovi i ciljevi u našoj glavi moraju da budu nešto posebno. Oni treba da budu u skladu s našom ličnošću, kao što i svaki ključ odgovara određenoj bravi.

Paul Graham: Snaga marginale

Insajderi vs autsajderi, česta nit koja se provlači kroz Grahamove eseje. U osnovi koja je razlika, ko određuje šta znači biti "unutra" i "napolju", šta definiše elitu, anti-testovi, koncept "manje". Ključno pitanje ovog eseja jeste zašto savršeni marginalci prave savršene proizvode. Socijala, i klošar do pola.

R.A.S.M.C.: Kapitalizam

Trka za polozajem, novcem, nekretninama, uticajem, privilegijama je vec u punom jeku. Dobro dosli u trku! Iz pera Antonija Pušića.