Kako započeti elektronski biznis XVIII: Ako je nešto radilo drugima, ne znači da će i vama

Možda je ta varijanta radila za 37signals i Kevina Rosea, ali za većinu startupa mislim da neće. Kao što ne možete smuvati istu ribu kao vaš ortak, ili u ženskom rodu, ako haljina stoji vašoj prijateljici, ne znači da će se stajati i vama. Moguće previše plastično, ali identična analogija postoji u započinjanju novog posla. Ono što je radilo drugima, ne znači da će biti od koristi i vama. Čak šta više, to je jedna od stvari gdje se najviše preduzetnika opeče.

Na primjer ja sam se vodio činjenicom i opekao se, da tehnološko rješenje nije previše bitan faktor, da se uvijek može naći neko ko će to odraditi. A, realno gledano, radi se o o jednom od najvećih mitova u preduzetništvu. Neizmjerno je lakše bilo Steveu Jobsu da pravi Apple kad je kraj sebe imao Steve Wozniaka, jednog od najbriljatnijih inžinjerskih umova u XX vijeku. Samim tim, vraćamo se na koncept srodne duše. Bez jakog CTO-a, za prosječnog preduzetnika koji ne dolazi iz programerskih voda startup se olako može pretvoriti u noćnu moru.

Vrijeme jednostavnijih tehnoloških rješenje tipa del.icio.us, flickr, digg i craigslist je nepovratno iza nas. 2003. se moglo uspjeti na tržištu uz pomoć jednostavne aplikacije, danas to više nije slučaj. Iako iznimke u nišama postoje, gdje se na konto fenomenalnog biznis modela može provući i uspjeti sa prostom aplikacijom, generalno posmatrano to više nije slučaj. Kao što je mog druga Zoku naučio njegov šef: «Na svakoj ideji ako ista išta vrijedi, radi barem 20 (grupa) ljudi u ovom trenutku». A tih 20-tak grupa ljudi se prvo hvataju tehnološkog ringa, gdje im je najlakše da uspostave konkurentsku prednost. A tehnologije je samo temelj da sustignete druge i da se izjednačite s njima, tek onda slijedi borba za tri faktora uspijeha Web proizvoda.

Permanent link to article. 4 January 2007 |

14 Komentara

  1. etotako 497 days ago

    Poređenje je sjajno, nema šta! :)
    I istina da ima sigurno više od 20 grupa ljudi koji rade na istoj stvari. Ali.
    Dobra ideja, je i dalje najskuplja stvar na svetu. Tehnološki, iznađe ona svoj put! Doduše, dobro plaćaj saradnike, inače ode i ideja! :)

  2. Marko Bijelić 497 days ago

    Ihhh… da je samo dobro plaćanje radnika u pitanju :) Adizes je citavu imperiju izgradio na teorijama motivacije i slicnim dzidzabidzama :)

  3. Zoran Knezevic 497 days ago

    Lik koji je napravio prvi PC necete vjerovati je sada negdje mjesni medicinski brat koji radi svoj 9-5 posao i nema milijarde dolara a firma mu je zatvorena neposredno nakon sto je dozivila “ogroman uspjeh”. Dao je prvi PC u ruke studentima Stanforda i slicnim freaks.

    Isto tako u “Computer Club” na Stanfordu je bilo bar dvije tri stotine ljudi na svakom meetingu ali je samo Steve Jobs koji je skuzio tu Wodnika napravio multimilijardersku kompaniju baziranu na Intelovom chipu i IDEJI koju je ovaj lik prodavao.

    Dakle ideja Personal Computer je genijalna i covjek je naporavio i ponudio na trzistu i prodao hiljade primjeraka prvih PC ali je bankrotirao u narednih nekoliko godinu kad je ideja dozivjela svoj remake u jedno 140 pokusaja i na kraju krunisana sa Apple II koji je milestone ove ere.

    Na ideji PC je radilo ne 20 nego bar 500 a mozda i 1000 grupa a opet samo je jedan pobjednik. zato jos jednom da naglasim ono sto sam rekao i ranije Marku:

    Ako ideja ISTA vrijedi na njoj radi BAREM 20-tak grupa ljudi.

  4. etotako 497 days ago

    Hm, jedno pitanje za gosn. Zorana. Mrzim ovo gosn, ali kapitalizam napravio to :)))
    Kako znati da li ideja išta vredi? Da zanemarimo one lične parametre nespavanja, kada se mašta ubrza do beskonačnosti i kada svako lično sagleda u tome u najmanju ruku promenu sveta bar za deset posto na bolje. Nećemo ovde ići za milionskim iznosima na personalnom računu(aru). Taj pokretač nikad nije bio graditelj opasnih i dobrih ideja.
    Eto, zanima me, koji su to parametri koje imaju ljudi koji se bave drugačijim poslom od mene za Dobru Ideju, ako ona Vredi.

  5. Zoran Knezevic 497 days ago

    Evo jedan banalan primjer poceli smo neku vece sa jednim drugom nesto pricu o Jabber protokolu, GPRS, cijeni SMS-a i sve upucuje na to da SMS kosta jedno 200 puta vise nego sto je transfer data po sadasnjoj cijeni GPRS i da bi se tehnicki moglo izvesti da uz sve provjere imas jedno 50 puta jeftiniji SMS ali ne kao SMS nego neki paralelan messaging sitem preko “naseg servera” dakle korisnici bi mogli da salju poruke jedni drugima jedno 50 puta jeftinije plus bezbroj drugih mogucnosti… i onda kako navuci ljude da to koriste? Ekonomsli faktor pa usta do usta sve ide na ruku vidite ideja ima osnove i mozda moze biti planetarno uspjesna i nema nekompatibilnosti izmedju Evrope i USA jos jedan motiv.

    Eto to je dakle ideja da bi ilustrovao odgovor par principa:

    1. Hoce li produkt biti na korist ljudima, povecati kvalitet zivota. DA

    2. Jeli jednostavan i jednostavniji za red velicine od postojecih kojima parira ili ih zamjenjuje. NE (naprotiv ovo moras podesavati a SMS sam radi uz to hrebrije bacivshi pogled u buducnost radimo na zastarjelim tehnologijama, isto ko sad nesto inovirati vodokotlic tu su pomaci 5%-30% a nikad 3000000%)

    3. Moze li se monetizovati sam po sebi: NE koliko vidim ovo je cisti trosak i mozda sa milionima korisnika bi nekome bio i interesantan ali to je biznis model “na dugom stapu”

    Dakle mozda new ovim redoslijedom ali: – Jeli to ikome potrebno i korisno – Jeli bar 10 puta bolje od postojeceg/slicnog ili onoga sto totalno tehnoloski mnjenja – moze li se monetizovati

    Eto dodji sa idejom koja je potrebna ljudima, jednostavna je i moze se monetizovati onda si car mozemo traziti zajedno investitore, mozes me vrbovati za sljedbenika ideje da u nju ulozim rad i vrijeme i tako dalje. Eto to bi bilo to

  6. etotako 497 days ago

    Zorane, hvala ti, ali ja ovo moram pročitati još jednom, naspavana :)))
    Da bi razumela .OK. Monetizacija je jasna.
    Nego samo jedna mala digresija na tvoj poslednji komentar.
    Malecna. Ali istinita.

    Citiram te: “Eto dodji sa idejom koja je potrebna ljudima, jednostavna je i moze se monetizovati onda si car mozemo traziti zajedno investitore, mozes me vrbovati za sljedbenika…”

    Ljudi ratuju za ideju. Ne zato što su dokoni, ili “stvarno” brane svoj prag.
    E to je JAKA ideja. Velika. Loša.
    Tu nema spora. I neko monetizovan.

    Znam da ovo nema veze sa elektronskim biznisom, ali ima sa biznisom uopšte. Ideje, su čist keš, doduše još uvek ne na našim računima. I ako budu na našim, bojim se da će bar 20-ak grupa ljudi, hteti da nas upuca :)

    Sutra čitam again.

  7. Marko Bijelić 496 days ago

    Odlična diskusija ;)
    Etotako, ti si iz advertajzinga, to je ideas biz pa imaš karakterističan stav prema ideji. Hint: Dragan Sakan & Co. :)

    Ja svoj stav prema idejama grafički ilustrujem: duga linija s lijeva udesno sa strelicom, lijevo stoji 0, desno posle strelice stoji milion. Lijevo je milion ideja od $0, desno je samo jedna od $1,000.000.

    Mada ja uvijek volim da kažem, Bill Gates, Madonna i Sam Walton su najviše para na svijetu napravili napornim i promoćurnim radom i konstatnim hapanjem tuđih ideja.

  8. Berislav Lopac 496 days ago

    @etotako: Ukratko i jednostavno, nijedna ideja ne vrijedi apsolutno ništa. Nula. Zero. Nada.

    Ono što vrijedi je implementacija ideje, njena izvedba, kako u tehnološkom, tako i u poslovnom smislu. A tu je onda i faktor tržišta, konkurencije i gomile ostalih detalja koji će određivati vrijedi li neka ideja ili ne.

  9. etotako 496 days ago

    @Berislav

    Slažem se. Materijalizacija (ili socijalizacija) ideje, daje joj vrednost. Inače, ako se to ne desi, kao da nikad nije ni postojala.
    Hm. Tržište je toliko diskutabilna stvar da bi samo ono moglo da bude pokazatelj o vrednosti neke ideje. Ima sjajnih ideja, koje će samo promenom poslovne ili poreske politike da odu u tri lepe materine, a dobra ideja.

    Uvek je ključno pitanje.
    Kome je ta Ideja od koristi. That’s it.

  10. etotako 496 days ago

    @Berislav

    Samo mali PS.
    Ni crvena boja sama po sebi ne znači ništa.
    Može i tako.
    Da ogolimo.

    @Marko
    ako se atelje zove advertizing onda ok :)

  11. Marko Bijelić 496 days ago

    >@etotako: Ukratko i jednostavno, nijedna ideja ne vrijedi >apsolutno ništa. Nula. Zero. Nada.

    Berislav: hard core varijanta :)

    >Ima sjajnih ideja, koje će samo promenom poslovne ili poreske >politike da odu u tri lepe materine, a dobra ideja.

    Etotako: To su ekonomskim rječnim, makroekonomski faktori. Oćel’ sad da se javi ortak za jedan huge posao koji je on trebalo da realizuje (a ja da učestvujem), za koji je sve bilo spremno, preko noći novi izglasani zakon u US senatu je sve to nepovratno bacio u vodu.

    >ako se atelje zove advertizing onda ok :)

    Alanfordovskom analogijom, studio studio :)
    Nemam pojma šta je, ali ne kotirate se loše u ovim marketinškim studijima po renomiranim marketniškim magazinama…

  12. etotako 496 days ago

    Hm. Evo još pitanja.
    Koliko vremenska trajnost jedne ideje nju čini dobrom? U vašem poslu.

    Koliko se u kreiranju neke ideje i (dobre poslovne politike za nju), može sagledati njen budući razvoj i širenje? Znamo svi dosta primera, realizovanih elektronskih poslovnih poduhvata, koji su nastali kao čin jedne proste igre, i ne tako velike Ideje (bar ne na pragu njenog stvaranja), a promeniše svet.
    Da li na bolje ili gore, to neću diskutujem.
    Jer sam životno uvek protiv nečeg :)

  13. Berislav Lopac 496 days ago

    @Marko: Da pogodim: online kocka? ;)

    @etotako: Svaka ideja ima mogućnosti. Samo treba imati na umu da dobar poduzetnik treba biti u stanju svoju ideju prilagoditi zakonima tržišta, pa čak i do te mjere da je spreman odbaciti trenutačnu ideju i prihvatiti novu ako situacija to nalaže.

  14. Igor Bogicevic 495 days ago

    hm, rekao bih da je u gro slucajeva daleko korisnije pogledati biografije investitora i high management-a nego bacati kockice oko faktora ideje, founder-a, developera i globalnih vremenskih prilika (ili tacnije – proveriti koliko njihove biografije match-uju njihove uspehe u slicnim situacijama), bar u velikom (najvecem?) broju slucajeva kada “the story” iza uspesne investicije nije dovoljno interesantna da bi punila blogove. just my $0.02… posto originalna ideja i, po pravilu, nespretna realizacija founder-a uglavnom nema blage veze sa onim sto ce mozda praviti novac u nekom trenutku.

Vaš komentar








this is not Spam. Remember

Pregled poruke

Advertajzing

e magazin: Čekajući Godoa

Nastavak odlične serije tekstova dr Kukrike. Prava magija je nešto što je oduvek strpljivo čekalo da se stvore svi uslovi za ispunjenje našeg života i konačno prekine sa životarenjem. Snovi i ciljevi u našoj glavi moraju da budu nešto posebno. Oni treba da budu u skladu s našom ličnošću, kao što i svaki ključ odgovara određenoj bravi.

Paul Graham: Snaga marginale

Insajderi vs autsajderi, česta nit koja se provlači kroz Grahamove eseje. U osnovi koja je razlika, ko određuje šta znači biti "unutra" i "napolju", šta definiše elitu, anti-testovi, koncept "manje". Ključno pitanje ovog eseja jeste zašto savršeni marginalci prave savršene proizvode. Socijala, i klošar do pola.

R.A.S.M.C.: Kapitalizam

Trka za polozajem, novcem, nekretninama, uticajem, privilegijama je vec u punom jeku. Dobro dosli u trku! Iz pera Antonija Pušića.