Nedavno su objavljeni rezultati trećeg istraživanja o informatičkoj pismenosti hrvatskih građana. Istraživanje je provedeno u šest županija, a učestvovalo je 1400 ispitanika. Ispitanici su odgovarali uz već standardna pitanja vezana za ovakve ankete i o svom odnosu prema cijeloživotnom obrazovanju, svojem mišljenju o obrazovanju uopće kao i njegovoj važnosti u životu.

Istraživanje pokazuje, da je sve veći broj građana informiran o ECDL certifikatu – jedinom službenom dokumentu kojim se dokazuje informatička pismenost u Republici Hrvatskoj. Premda je ECDL ispite polagalo dosada gotovo 20.000 građana 49 posto ispitanika ih smatra bitnim za daljnje napredovanje u karijeri. 44 posto ispitanika izjasnilo se da su u posljednjh godinu dana pohađali stručne tečajeve, seminare i sl. vezano za informatiku, a to predstavlja kao i gotovi svi ovogodišnji podaci pozitivan pomak u odnosu na predhodna istraživanja.

Zanimljivi su podaci koji su dobiveni u smislu općenitog korištenja računala. Osobe u dobi od 17 do 40 godina osobnim se računalom koriste najviše radi zabave i to njih 40 posto. Slijede ih 24 posto onih koji računalo koriste u poslovne svrhe, a 20 posto ispitanika koristi računalo u obrazovne svrhe. Dobiveni podaci ukazuju na činjenicu, da se u ovom trenutku računalom ne koristi 10 posto ispitanika što je također pozitivan pomak.

Istraživanje je pokazalo velike razlike u korištenju računala u odnosu na teritorij tj. postoje značajne razlike između županija. Ovu tvrdnju potkrepljuje podatak, da se u Zagrebačkoj županiji računalom ne služi tek 6 posto ispitanika, dok se i Zadarskoj županiji računalom ne služi 13 posto ispitanika.

Možda je najzanimljivije mišljenje ispitanika vezano za pronalaženje posla odnosno boljeg posla. Njih 42 posto na prvo mjesto stavlja završavanje obrazovanja na nekom dobrom fakultetu. Drugo mjesto zauzima nimalo ugodna činjenica, da ih 25 posto smatra najbitnijim imati “dobru vezu”. Radno iskustvo bitnim smatra 23 posto ispitanika i nalazi se na trećem mjestu, a dobro poznavanje rada na računalu zauzima četvrto mjesto sa 21 posto, a to su prema anketi najvažnije karakteristike poželjne za zapošljavanje.

Informatička pismenost radno sposobnog stanovništva svakako je važan preduvjet za razvoj društva u cjelini. Istraživanje koje je provedeno pokazuje, da nas u predstojećem razdoblju očekuje još dosta posla na informatičkom obrazovanju određenih dobnih i socijalnih skupina sa posebnim naglaskom na stanovnike određenih geografskih područja koja zaostaju u tom segmentu obrazovanja.