Potaknute povećanjem kontejnerskog prometa u Mediteranu, ali i ostalim europskim lukama tri jadranske luke odlučile su proširiti kapacitete i modernizirati poslovanje. Jadranske luke Kopar, Rijeka i Trst sigurno se nisu u mogućnosti mjeriti sa sjevernoeuropskim lukama Antwerpen, Hamburg i Rotterdam u pogledu pretovara roba iz dalekoistočnih, afričkih ili amerčkih luka. Ova ih je činjenica navela da kao partneri zakorače odlučnije na svjetsku pomorsku prevozničku scenu.

Odlučili su zajednički promovirati svoje mogućnosti i usluge koje mogu pružati. Sve tri luke bilježe posljednjih godina znatno povećanje prometa, a to se posebno odnosi na kontejnerski promet. Međutim za daljnji rast prometa potrebno je proširenje kapaciteta, ali i modernizacija poslovanja. Predpostavljam da će to biti nešto slično onome što možemo vidjeti na TV u prilozama o najvećim lukama, gdje se pomoću kompjutora vrši iskracaj, ukrcaj i pretovar kontejnera nevjerovatnom preciznošću.

Riječka luka prema projektu Gataway II dograđuje 300 metara obale na Brajdici, 680 metara kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, a to znači znatno povećanje kapaciteta. Poznato je da uz jačanje lučke infrastrukture luka treba osnažiti cestovnu i željezničku povezanost do njih kako bi teret što brže stizao do zemalja Srednje i Istočne Europe. Rijeka ima veliku prednost u završenoj autocesti koja je povezuje sa ostalim zemljama tj. u završenom dijelu paneuropskog koridora V.b. Sigurno će još će veću prednost i značaj imati dvotračna nizinska željeznička pruga od Rijeke do Botova na granici s Mađarskom dužine oko 270 kilometara. Dovršenje tj. izgradnja pruge planirana je u idućih 5 do 6 godina. Brzina kretanja teretnih vlakova predviđena je 120 kilometara na sat što znači da bi put od Rijeke do Budimpešte trajao 5 sati.

Luka Kopar počela je rad na investiciji vrijednoj 171 milijun eura prije dvije godine. Dograđuje se također kontejnerski terminal, ali i novi skladišni prostor koji će omogućiti prihvat većih količina voća i povrća, ali i automobila.

Trst ima svoj Master plan koji predviđa proširenje dokova V i VII kao i gradnju doka VIII. Trščanska će luka dobiti i novi putnički, teretni i Ro-Ro terminal.

Činjenica da su luke Kopar i Trst u Europskoj uniji, a da luka Rijeka to nije stvara toj luci određene probleme u poslovanju, ali se oni rješavaju bilateralno i u tome se dosada uspjeva. Sigurno da bi te administrativne barijere nestale ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Međutim najvažnije da su poslovni interesi kod sve tri luke nadvladali sve ostalo.