Razvijenost nauke i tehnologije u bivšoj Jugoslaviji

Tokom 80-ih godina nivo razvijenosti nauke i tehnologije u bivšoj Jugoslaviji ilustrovao je broj istraživača na deset hiljada stanovnika. Taj broj u Jugoslaviji je iznosio 11 istraživača, naspram 24,7 u SAD, 48,2 u bivšem Sovjetskom savezu, 30,5 u bivšoj Čehoslovačkoj. U to vrijeme GDP per capita zaostaje za razvijenim svijetom 4-5 puta, u isto vrijeme naučno-istraživačke jedinice broje u prosjeku 30 zaposlenih istraživača, što je broj koji se nalazi značajno ispod kritične mase.

Uprkos svemu tome Jugoslavija je raspolagala sa 0,8% istraživača u populaciji, što je više u odnosu na tadašnji svjetski prosjek od 0,5%. Ali, efikasnost tadašnjeg istraživačkog kadra je bila skoro pa porazna, jer je tokom 80-ih Jugoslavija učestvovala u ukupnom broju prijavljenih patenata u svijetu tek sa 0,2%, sa oko hiljadu patenata godišnje. Zanimljiv je podatak da su Japan i Jugoslavija bili u privrednoj razvijenosti izjednačeni do blizu kraja 50-ih godina prošlog vijeka. U Republici Srpskoj se danas za nauku i tehnologiju izdvaja poražavajućih 1-2 promila GNP-a godišnje!

(Izvor: Ekonomika i razvoj nacionalne privrede, Dr Slobodan Đorđić, Banjaluka, 2006.)

Permanent link to article. | e-poslovanje | 25 January 2007 |

2 Komentara

  1. Eniac 891 days ago

    I opet se vracamo na sistem vrednosti gde je bitii istrazivac ispod svakog nivoa, sta ces bas je bedak, nekad sam sanjao biti nuklearni fizicar :) mada i ovako svi misle da sam lud

  2. Boris Dzuver 887 days ago

    @eniac
    Upravo to, nema gore situacije za jednu zemlju nego kad je nauka zgazena pred naletom kojekakvih drustveno-politickih promjena. Mislim da smo dotakli dno i da mozemo samo naprijed, ako za to jos ima snage i zelje.
    I sta bi sa tom fizikom? :)

Vaš komentar








this is not Spam. Remember

Pregled poruke

Advertajzing

CubeHR web hosting
CubeHR.com web hosting

Kvalitetan i povoljan hosting. Popust 10% za sve čitatelje BiznisBlog.com-a. Unesite promokod: BiznisBlog

Paul Graham: Snaga marginale

Insajderi vs autsajderi, česta nit koja se provlači kroz Grahamove eseje. U osnovi koja je razlika, ko određuje šta znači biti "unutra" i "napolju", šta definiše elitu, anti-testovi, koncept "manje". Ključno pitanje ovog eseja jeste zašto savršeni marginalci prave savršene proizvode. Socijala, i klošar do pola.

R.A.S.M.C.: Kapitalizam

Trka za polozajem, novcem, nekretninama, uticajem, privilegijama je vec u punom jeku. Dobro dosli u trku! Iz pera Antonija Pušića.

Kategorije

brending
dizajn
društvene teme
e-poslovanje
ekonomija
financije
inovacije
investicije
marketing
nekretnine
posao
prodaja
stanje duha
turizam
Zemlja, voda i more
znanost