Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža:
Posljednjih me dana zaokuplja razmišljanje o nekoliko tema vezanih za lakše prevladavanje postojeće recesije i krize koju je donijela. Vjerujem da na ovom području mislim i šire od same Hrvatske ne nedostaje pametnih ljudi sposobnih za predlaganje...Posljednjih me dana zaokuplja razmišljanje o nekoliko tema vezanih za lakše prevladavanje postojeće recesije i krize koju je donijela. Vjerujem da na ovom području mislim i šire od same Hrvatske ne nedostaje pametnih ljudi sposobnih za predlaganje mjera za ublažavanje kriza, neke od njih i kao i njihove stavove i osobno poznajem. Postavlja se pitanje, a tko njih sluša? Mislim nitko, ali što se tu može.
Naprosto nemogu vjerovati koliko se godina vode manje više jalove rasprave o gradnji LNG terminala u Hrvatskoj. LNG je engleska kratica za Liqvefild Natural Gas ili ukapljeni prirodni plin. Ukratko da pojasnim prirodni se plin pročisti od svih primjesa i procesom hlađenja na -162 Celzijeva stupnja pretvori u bezbojnu tekućinu smanjenog obujma 600 puta. Tako smanjena prevozi se LNG tankerima do prihvatnih terminala, gdje se ponovo pretvara u plinovito stanje i šalje dalje plinovodima do krajnjih korisnika.
Jedan od takvih terminala predviđen je projektom “Adria LNG terminal” koji se treba graditi u Omišlju na otoku Krku. Ova je lokacija odabrana, jer posjeduje svu potrebnu infrastrukturu za gradnju takvog objekta. Krajem 2007. godine osnovana je tvrtka Adria LNG d.o.o.. Osnivači su ujedno i ulagači u projekt. Predviđeno je da 75 posto udjela imaju strani ulagači i to: njemački E,on Ruhrgas 31,15 posto, njemački RWE 16,69 posto, francuski Total S.A. 25,58 posto, austrijski OMV 25,58 posto i slovenski Geoplin sa 1 posto. Preostalih 25 posto dijele hrvatske kompanije HEP, Plinacro i INA. Gradnja bi trebala započeti 2011. godine, a prve isporuke plina planirane su za 2014. godinu.
LNG terminal osigurati će isporuku 10 do 15 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, što je četiri puta više od godišnjih potreba Hrvatske, a to znači da je njegova namjena regionalna. Planiran je izvoz u zemlje Srednje Europe, ali i povezivanje sa plinovodima o kojima sam pisala.
Ovog tjedna u Hrvatskoj je boravila delegacija Katara, a vodio ju je emir šeik Hamad Bin Kalife Al-Thani. Cilj posjeta je bio unapređenje gospodarskih odnosa između dviju država. Gosti su iskazali želju za ulaganjem u LNG terminal u Omišlju, kao i za isporuku katarskog plina terminalu. Nažalost dogovor nije postignut, pa sudjelovanje Katara u tom projektu otpada. Prema pisanju medija Katar će LNG terminal graditi u Bugarskoj.
Krajnje je vrijeme da se konačno shvati, da se ulaganje u energetiku nesmije zaustaviti unatoč krizi, jer energetika bi mogla postati svojevrstan “new deal” za daljnji razvoj. Moram na kraju reći da svakog potencionalnog investitora, kojeg mi odbijemo čeka nekoliko zainteresiranih zemalja.
