Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža:
Postoje zaljubljenici u knjige i oni koji to nisu. Ovaj članak je uglavnom posvećen onim prvim, a možda bi mogao zainteresirati i ponekog iz druge skupine.Postoje zaljubljenici u knjige i oni koji to nisu. Ovaj članak je uglavnom posvećen onim prvim, a možda bi mogao zainteresirati i ponekog iz druge skupine.
Počevši od djetinjstva dok su se razne “ozbiljne” (npr. “Koko u Parizu”) i one manje ozbiljne knjige (tzv. šund literatura) čitale u raznim prilikama kad god se stiglo, ujutro, u školi pod satom, navečer s baterijom ispod popluna, kasnije u tramvaju ili autobusu za vrijeme odlaska ili povratka iz škole (još kasnije – odlazak i povratak s posla) uvijek je postojao jedan problem. One zanimljivije knjige su obično bile velikog formata, debele i posljedično teške za nositi u ionako preteškim torbama ili zbog veličine nisu uopće stale u torbe koje smo nosili sa sobom.S vremenom su se pojavile knjige u tzv. paperback formatu što je malo pojednostavilo cijelu stvar, ali ni to nije neko rješenje koje bi do kraja izgladilo sve probleme.
Onda se krajem 80-tih i početkom 90-tih počeo na televiziji prikazivati serijal Star Trek (The Next Generation, Deep Space 9 i Voyager). Uz već poslovično izvanredne gadgete (sjećate li se Star Trek serije iz 60tih? komunikator = Današnji mobitel) za kojima su svim tehno freakovima polako curile sline pojavilo se nešto što je onako usput zagolicalo maštu mnogih.Povremeno u početku, a s vremenom sve više pojavila se spravica nešto poput kalkulatora, ali sa bitno većim ekranom, lagano, veličine otprilike papir A5 formata i debelo svega centimetar-dva. U seriji su to upotrebljavali za pisanje i čitanje izvještaja i sl. Tadašnji laptopi su bili jako skupi teški i sa slabim mogućnostima dok je navedena stvarčica bila lagana jednostavna i naravno velikih mogućnosti (ako ne u stvarnosti, a ono barem u seriji).
Danas, 15 do 20 godina kasnije pojavilo se nešto što svojom funkcionalnošću i izgledom jako liči na to. To su “E-book readeri” ili rečeno po domaći “Čitači za knjige u elektronskom formatu”. Naravno nisu to prvi čitači, ali tehnološki gledano može se reći da prethodne generacije nemaju puno veze sa ovom novom.
Zašto tek sada i zašto ne prije?
Jedan od velikih problema koji je morao biti riješen da bi tako nešto moglo biti napravljeno i da bi moglo biti upotrebljivo je pitanje ekrana. Klasični ekrani za prikazivanje koji su upotrebljavani na mobitelima i kalkulatorima jednostavno nisu bili dovoljno dobri. S jedne strane problem je bio potrošnja. Za ekran veličine male knjige i sa tekstom koji je normalno vidljiv baterija je previše teška ili u drugoj krajnosti – ne traje dugo, tako da to bitno smanjuje upotrebljivost uređaja. Drugi problem ekrana je zamaranje očiju. Većina ljudi ima manje ili veće probleme dok čitaju s kompjuterskih i/ili sličnih ekrana i relativno brzo dolazi do zamaranja očiju te to također bitno doprinosi neupotrebljivosti.
S vremenom su ekrani sve bolji i bolji. Evoluciju ekrana moguće je lagano pratiti na dva nekad potpuno razdvojena, a danas sve bliža proizvoda – televizor i laptop/monitor. Prije nekoliko godina LCD televizori i monitori su u kratkom vremenu uklonili s tržišta televizore i monitore sa CRT (elektronskim topom) jer su imali brojne prednosti. Jeftinija proizvodnja, održavanje i transport (bitno su lakši), kvalitetnija slika, bitno manja potrošnja energije. Plazma se donekle uspjela održati, ali vjerojatno neće još dugo.
No nedavno se na tržištu ekrana pojavio novi vrlo jaki igrač. To su ekrani napravljeni u LED tehnologiji. Prednosti su mu velike u usporedbi s LCD ekranima. Potrošnja mu je u startu upola manja od LCD ekrana, a s vremenom će se još poboljšati. Puno su lakši – televizor s LED ekranom ako se ne računa postolje debeli su svega ~1 centimetar. A slika, slika je izuzetno dobra i u usporedbi s LCD tehnologijom dosta lagano odnosi pobjedu.
Znači li to da ćemo se uskoro pozdraviti i sa LCD (pa i plazma) tehnologijom ekrana?
No da se vratimo na temu. Slično kao i kod velikih ekrana tako se i na još jednom polju u zadnje vrijeme desio tehnološki skok. Riječ je o proizvodnji elektronskog papira. Iako taj razvoj nije imao direktne veze sa e-book čitačima odigrao je veliku ulogu. Elektronski papir je razvijen do te mjere da omogućuje da se na njega elektronski zapiše npr. stranica novina i da nakon toga ne treba više nikakvo napajanje, a da je sadržaj lagano čitljiv za sve do trenutka dok se elektronski ne obriše i/ili učita sadržaj nove stranice. Dakle, idealno za čitanje. Troši struju za vrijeme učitavanja stranice i nakon toga za vrijeme prikazivanja/čitanja stranice koliko god dugo to trajalo nema potrošnje energije.
Navedene osobine rješavaju većinu velikih problema vezanih uz izradu e-book čitača. Upotrebom elektronskog papira riješen je problem potrošnje, lakoće čitanja i zamaranja očiju i težine.
Preostala dva problema od kojih je jedan tehnološki a drugi financijski (djelomično i problem dostupnosti sadržaja iako ne izražen) su također u međuvremenu riješena.
Prvi, tehnološki, je pitanje radne memorije odnosno prostora za spremanje knjiga. Memorija je postala prilično jeftina i za vrijeme neaktivnosti ne troši energiju, a moguće ju je nabaviti u obliku raznih memorijskih kartica kapaciteta do nekoliko GB (uglavnom upotrebljavanih u mobitelima i digitalnim fotoaparatima) što je za knjige i više nego dovoljno jer jedna prosječna knjiga u txt formatu zauzme oko 0,3 MB (dakle na 1GB stane 3000 knjiga) tako da jedna pristojna biblioteka može biti smještena na jednu takvu memorijsku karticu.
Drugi, financijsko/dostupni problem je u međuvremenu također riješen. Na Internetu postoje legalno i besplatno dostupni deseci tisuća knjiga (Gutenberg projekt) koje su uglavnom one kojima su istekla sva prava. Osim toga također legalno su dostupne na raznim adresama relativno velike količine promotivnih besplatnih knjiga što stručne literature, a što beletristike. Naravno, kao i kod svih ostalih medijskih sadržaja ima i ogromnih količina polulegalnih ili ilegalnih (barem što se tiče copyright-a) knjiga svih vrsta. Istina uglavnom su na engleskom jeziku iako ih se u posljednje vrijeme može naći i na našem jeziku u većim količinama.Kao što vidimo svi uvjeti su se stekli tako da je u zadnjih nekoliko godina počeo bum u pojavljivanju e-book čitača koji je započeo 2006. pojavom Sonyjevog PRS-500. Trenutno na tržištu postoji prilično šarolika ponuda raznih e-book čitača koji se razlikuju prema ugrađenoj tehnologiji što je jako ovisno o godini njihovog izdavanja. Evo i kratke liste najvažnijih sa godinama izlaska.· FLEPia – Fujitsu (April 2009) – u boji· COOL-ER ™ (2009) – Coolreader· Plastic Logic (2009 predviđeno)· Readius foldable eBook čitač – Polymer Vision (2009 predviđeno)· Digital Reader 1000 SW – iRex (2009)· Kindle 2 – Amazon (2009)· Sony Reader PRS-700, PRS-705 – Sony (2009)· Pixelar e-Reader – Pixelar (2008/9)· Digital Reader 1000 by iRex (2008)· Sony Reader PRS-505 – Sony (2007/8)· Kindle – Amazon (2007)· Cybook Gen3 – Bookeen (2007)· Hanlin eReader – Jinke (distribuiran kao “Lbook” u Estoniji, Kazakhstanu, Rusiji i Ukrajini, a kao “BeBook” u Europi) (2007/8)· Wattpad (2006)· iLiad – iRex (2006)· Sony Reader PRS-500 – Sony (2006)
Pri odabiru najvažnije je obratiti pažnju na nama potrebne funkcionalnosti kao i naravno na njihovu dostupnost (npr. Amazon i Sony ne prodaju izvan USA, Japana i EU).
Glavna karakteristika im je veličina dijagonale ekrana koja ide uglavnom od 6” ili 7” za većinu čitača do preko 10” (Digital Reader 1000). Ako Vam treba prijenosna knjiga onda ćete vjerojatno uzeti manji format.
Sljedeća bitna karakteristika su podržani formati u kojima su knjige. Naravno pri odabiru ćete se voditi također svojim potrebama i načinom na koji ćete dolaziti do knjiga i/ili dokumenata koje ćete čitati. – ako Vas zanimaju besplatne knjige bitni su Vam formati .doc, .rtf, .txt, .htm, .pdf. – za čitanje poslovnih dokumenata .doc, .xls, .ppt. – ako ćete kupovati knjige bitni su Vam formati .prc, .pdb, .lit, .epub, .fb2, ... . – za prikaz slika (uglavnom u nijansama sive osim FLEPia koji će biti u boji) važni su formati .jpg, .bmp, .png – ako želite slušati audio knjige onda format .mp3.
Naravno ima tu još puno raznih karakteristika koje Vam mogu biti manje ili više važne:1. Koje operativne sustave/računala podržava – PC, Mac, Linux, ...2. Opcije za pretraživanje i baratanje sa sadržajem – razni gumbi na kućištu3. Količina raspoložive memorije – uglavnom dovoljno na svim modelima4. Na koji način se spaja na računalo – WLAN (bežično), USB (kablom)5. Da li podržava direktno spajanje na internet – direktno kupovanje knjiga, pretplata na neke novine, RSS servisi, ...6. trajanje baterije – slično kod većine7. moguć direktan unos sadržaja, komentara i sl.8. mogućnost kupnje – da li se prodaje u samo nekoj od nedostupnih zemalja9. prikaz u boji ili nijansama sive – u boji za sada samo FLEPia10. ...
Na kraju naravno jako bitnu ulogu igra sa koliko nula se piše cijena e-book čitača. Pri tome dobro pazite da kupujete ono što ćete i koristiti. Kupiti nešto što je bolje od nekog drugog i zato bitno skuplje nije OK ako nam te karakteristike nisu uopće potrebne i nemate ih namjere ili mogućnosti koristiti.
Linkovi:http://en.wikipedia.org/wiki/E-bookhttp://www.amazon.com/http://www.coolreaders.com/https://www.irexshop.com/http://www.bookeen.com/http://mybebook.com/http://www.plasticlogic.com/product.htmlhttp://www.frontech.fujitsu.com/
