EK i "tamna strana interneta"
Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža:
Europska komisija prema izjavi njezine povjerenice za informatičko društvo Viviane Reding razmatrala je i “tamnu stranu interneta”. Iako priznaju impresivnost novih internetskih tehnologija kao što je društveno umrežavanje, bihevioralno...Europska komisija prema izjavi njezine povjerenice za informatičko društvo Viviane Reding razmatrala je i “tamnu stranu interneta”. Iako priznaju impresivnost novih internetskih tehnologija kao što je društveno umrežavanje, bihevioralno oglašavanje i pametni RFID čipovi, ali činjenica je, da sve one imaju i svoje potencionalne “opasnosti”. Ovo je zaključeno u raspravi vođenoj u Bruxellesu o budućnosti daljnjeg razvoja interneta.
Ponovo su naglašene prijetnje sigurnosti osobnih podataka koje treba spriječiti. Poseban je naglasak stavljen na zaštitu profila maloljetnika na društvenim mrežama. Pozvane su društevene mreže, da same poduzmu konkretne korake, jer će u suprotnom EU intervenirati zakonima koji će ih na to prisiliti. Osobno mislim, da bi učešće u ovom problemu trebali uzeti i roditelji umjesto da te aktivnosti bez kontrole prepuštaju djeci, a reagiraju tek u slučaju kada dođe do nekog incidenta. Naravno i tada su odgovorni svi drugi osim njih samih.
EK je izrazila i zabrinutost tzv. bihevioralnim oglašavanjem. Kritike se odnose na oglašivače koji se koriste metodom istraživanja putem interneta što korisnike interneta zanima, a onda ih bombardiraju oglasima. Ovu su praksu ocijenili potencionalno nezakonitom, jer se njome krši pravo na privatnost. Posebno su apostrofirani pretraživači putem kojih se može doći do informacija o korisnicima i njihovim interesima. Ipak moramo priznati, da i mi sami tome pridonosimo iznoseći razne pojedinosti o sebi prilikom korištena društvenih mreža, a pri tome ne vodimo računa ni o svojim prijateljima i njihovoj privatnosti. EK ima i ovdje jasan stav, osobne informacije mogu se koristiti isključivo uz predhodno dopuštenje.
Ukazana je i na opasnosti koje se kriju u upotrebi tehnologije za identifikaciju putem radijskih fekvencija-RFID, odn. čipova koji se ugrađuju u gotovo sve proizvode i koji sve više zamjenjuju bar kodove. EK ne prihvaća moguće zloupotrebe koje su moguće ugradnjom sitnih identifikacijskih uređaja u predmete od šalice do aviona. Iako ti čipovi donose mnoge koristi kompanijama i pojedincima oni predstavljaju svijet prepun zamki koje bi mogle progutati zaštitu privatnosti. Gospođa Reding ističe:”Nijedan Europljanin ne bi smio u svojim stvarima imati čipove, ako predhodno nije precizno informiran čemu oni služe, te ako mu nije dano pravo izbora, da ih u svakom trenutku ukloni ili isključi.”
