Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža:
Tako jutros uz kavu pročitah dio izjave stručnjaka u globalnoj financijskoj industriji, pa pomislih zašto to i ne bi bio naslov
ovog posta. Stručnjaka neću imenovati, dovoljno da kažem da riječ o vrlo inteligentnom čovjeku, školovanom na našem...Tako jutros uz kavu pročitah dio izjave stručnjaka u globalnoj financijskoj industriji, pa pomislih zašto to i ne bi bio naslovovog posta. Stručnjaka neću imenovati, dovoljno da kažem da riječ o vrlo inteligentnom čovjeku, školovanom na našem HR fakultetu te nekoliko daljnjih godina i izvan lijepe naše. Osim školovanja taj visoki IQ donio mu je znanje dovoljno veliko da složi modele predviđanja kretanja i određivanja trendova u financijskoj industriji, pa je jedan od onih kojeg se sluša kada su pitanju analize i predviđanja kretanja vrijednosti dionica ali što je možda daleko bitnije za moj post, sluša ga se kada se ulaže u velikoj financijskoj kladionici na tržištu derivata i ostalih izvedenica koje su tijekom zadnjeg desetljeća i nešto više izmislili magovifinancijske industrije kako bi zadovoljili potrebe za rizikom velikih igrača, velikih uloga, velikih dobitaka i nažalost jošvećih gubitaka. E sada će neki pomisliti da sam ja protiv svih tih izvedenica i tržišta kao što je FX ili Futures ali baš i nije tako. Ne mogu biti dvoličan, jer u određenom vremenu i sam trgujem na istima, zakačim se na naftu i skalpiram koji dolar, ali to ne znači da ne mogu biti kritičan ili bolje reći samokritičan ako u sve "nas" svrstam u istu kategoriju i male i one velike najveće igrače koji vrte milijarde trgujući njima. E ovdje možemo započeti raspravu koliko je industrija koja tisuće milijardi ulaže kladeći se u neku imaginarnu vrijednost ili ugovor koji načelno zbog zakonskih odredbi negdje daleko duboko u sebi ima podlogu u nekoj stvarnoj vrijednosti kroz imovinu, ali kada bi iskreno sagledali ta vrijednost je toliko mala u odnosu na novac koji se na njezinoj podlozi vrti, da je skoro pa zanemariva. Dakle rekoh kladionica, klađenje na trendove i pokriće koje ne dolazi do gležnja ukupnom ulogu, pa kako tako nešto nazvati pozitivnim.A što je bilo prije prvih "junk bond"-sa kao preteče današnjih derivata, kada su postojale samo dionice ? Bilo je zlatno doba razvoja industrija svih vrsta, otvaranja novih pogona, stvaranja novih inovacija, daleko više i brže su se razvijali lijekovi,stvarali su se novi i iza njih još noviji dijelovi u automobilskoj industriji, u kućnoj elektronici itd... I onda su stigle izvedenice. Ogromne količine kapitala tražili su mjesto za okretanje koje nije bilo povezano s direktnim investicijama u konkretneprojekte, proizvodne prirode već su htjeli lagan način da se brzo i "dobro" okreću. Nažalost sva ta želja za lagodnom i isplativominvesticijom samo je proizvela još i još novih derivata i sličnih papira i ugovora koji su naravno počeli žderati ne samo sebe same, već i onaj kapital koji im je bio raspoloži i od malih ulagača. I desio se nekretninski balon. Svi znamo što je i kako je završilo kada se 12x puta jedna hipoteka na kuću uveća dok putuje od prvog do zadnjeg investitora. I što je tu bilo pozitivno odfinancijske industrije ? Gdje je pozitivno kada se gubici financijskog "klađenja" pokrivaju novcem cijelog društva ? Zašto zakonodavci uopće dozvoljavaju da se u takve investicije uvlači tuđi novac ? Ja nemam problema da stavim par dolara i izgubim par dolara, na kraju to su moji dolari, ali da uzmem tuđi novac i napravim isto zar nebi bilo kao i da sam odnio novac u kazinoi stavio na nulu i vjerovao u sreću kola ruleta. To je kocka. A ne nikada se ne kocka tuđim novcem. Sada će mnogi reći dapametni ne kockaju ni svojim ali moja osobnost koja me čini poduzetnikom sa sigurnošću zna da je i poduzetništvo rizik, pa je time i kocka, stoga ne mogu reći opet ništa loše a da ne budem demagog. I opet smo na prekretnici, jer opet skoro pa ispada da proturječim sam sebi. Ali nije tako. Ja jesam za slobodu investiranja pa bilo to i u derivate, ja jesam za rizik investiranja i ulaganja ali kada se iza toga rizika nalazi jasan cilj ostvarivanja nove vrijednostiprvenstveno u proizvodu, usluzi ili inovaciji pa tek onda u zaradi. Tu je razlika mog stava i stava gospodina s početka ovog postakoji je iako je doista vrhunski stručnjak, visoke inteligencije, nažalost postao dio "financijskog Establishmenta" pa je u skladus time preuzeo zastupati stav da je današnja financijska industrija pozitivna. Možda bi i bila kada bi se njezina namjera da zaradiostvarivala kroz investicije u stvarne projekte, sa stvarnom vrijednošću i stvarnim potencijalima a ovako je samo još jedan velikikockar s namjerom da brzo i jednostavno zaradi, a da putem ne mora brinuti o stvarnim problemima osim dali su se dobro okladili.Kažem nije sve loše, samo je način na koji se postiže ili nešto bolji ili lošiji. Investirati s rizikom danas je sasvim normalno, skoro i ne postoji investicija koja ne nosi rizik. Možda to najbolje znaju ljudi "poslovni anđeli" (npr. Crane) koji danas investiraju u projekte startup-a i svoj novac daju mladim i nadobudnim ljudima s idejama kako bi se nešto pokrenulo, neka stvarna usluga ili proizvod. Ili pojedini fondovi rizičnog kapitala koji jednako tako rade, ili jednostavno ljudi koji odluče uložiti obiteljsku imovinu kako bi ostvarili bolje i za svoju obitelj i za one koji krenu s njima na taj put. (ops.Naravno svi oni mogli bi riskirati i u kocnarnic). Ali taj rizik je, iako baziran na ostvarivanju profita, društveno je koristan, jer otvara nova radna mjesta, jer novac iz tog rizika odolazi nazad u društvo u kojem je nastao, a kuda odlazi novac tih iz velikih investicja "svjetskih financijskih perjanica" i njihovog globalnog investiranja i što on stvara osim novog novca ?A zamislite se samo malo, da se vratimo u doba kada je postojalo samo dionica stvarnih tvrtki sa proizvodnjom i uslugom, kada nisu postojali derivati i razna buduća tržišta, ugovori i svi ti financijski proizvodi koji su svrha samo ostvarivanju dobiti, da svega toga nema, kuda bi te tisuće milijardi slobodnog novca išle. Zamislite kada bi banka iz koje dolazi gospodin s početka posta investirala u razvoj novih tehnologija za proizvodnju struje iz solarne energije, kada bi investirali u razvoj baterije koja bi cijeli mjesec pogonila elektro automobil bez punjenja, kada bi uložili u pčelinjake sa stotinama tisuća košnica, kada bi samo mikron tog kapitala uložili u završetak lijekova protiv malignih bolesti... Zamislite svijet tada, zamislite kako bi lako bilo dobiti kredit jednoj malo hr firmi da napravi jedan velik projekt.... Pokušajte zbrojiti sva radna mjesta koja bi se mogla otvoriti.. E kada banka u kojoj radi taj gospodin a i sve ostale slične njima, kao i investitori koji im daju novac, počnu tako razmišljati i djelovati, onda ću se moći složiti sa tvrdnjom da "financijska industrija igra pozitivnu ulogu".
